Ovaj rad donosi pregled utjecaja prehrane na populacijsku dinamiku i društvene procese od prapovijesti do danas. Usvajanje poljoprivrede u neolitiku bilo je ključno za osnutak i razvoj prvih svjetskih civilizacija. Značajnije promjene u ljudskoj prehrani, a samim time i promjene u društvu i populacijskoj dinamici dogodile su se industrijskom i agrarnom revolucijom u Engleskoj između 18. i 19. stoljeća. Kasnije hrana, osim uloge prehranjivanja, počinje dobivati i druge uloge. U 20. stoljeću, u doba nestabilnosti u svijetu, hrana se počela koristiti kao političko oružje. Nakon Drugog svjetskog rata u poljoprivrednu proizvodnju uvode se nove tehnologije koje izazivaju još jednu revoluciju u poljoprivredi, tzv. Zelenu revoluciju, koja je dovela do eksplozije stanovništva, a koja je također poslužila i za implementaciju novih tehnologija poput genetski modificirane hrane i novih vrsta sjemena, gnojiva i pesticida koji su poljoprivrednu proizvodnju i tržište hrane pretvorili u strogo uniformirani i nadzirani sustav, čime hrana postaje sredstvo kontrole. Tada već postaje jasno da je svijet podijeljen na dva pola, na jednom polu su razvijene zemlje koje uživaju u obilju hrane, dok se na drugom polu nalaze nerazvijene zemlje u kojima ljudi umiru od gladi. Pred čovječanstvo je postavljen izazov da odgovori na pitanje gladi, ali i na pitanje može li ovakav sustav poljoprivrede podržati rastuću svjetsku populaciju i nadolazeće klimatske promjene.