Svijest o važnosti mentalnog zdravlja sve se više razvija u današnjem društvu. Ukupni troškovi dijagnosticiranja i tretiranja psihičkih bolesti iznose oko 3-4% BDP-a pojedinih država (Silobrčić-Radić, 2011). Stoga je veoma bitno razumjeti i predvidjeti razvoj mentalnog zdravlja u djetinjstvu i identificirati pojedince koji bi mogli razviti nepovoljno mentalno zdravlje. Na taj način ulaganjem manje novaca i truda može se postići bolji rezultati i spriječiti potencijalni razvoj neke psihičke poteškoće. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati prediktore koji se nalaze u pozadini internaliziranih i eksternaliziranih poteškoća i utvrditi njihovu ulogu u objašnjavanju mentalnog zdravlja kod adolescenata. Prediktori korišteni u analizi su socio-demografske varijable (spol, broj starije i mlađe braće i sestara i socio-ekonomski status), doživljeno nasilje od strane roditelja i otpornost. Osim toga ispitala se pojavnost i priroda psihičkih poteškoća. U istraživanju je sudjelovalo 225 srednjoškolaca u Gradu Zagrebu. Podaci su prikupljeni u školama za vrijeme nastave ispunjavanjem upitnika koje je trajalo 20 minuta. Korišteni upitnici su: Skala rješavanja sukoba dijete-odrasli, Resillience scale for adolescents (READ), Achenbachova problemska skala i Depression, Anxiety and Stress Scale (DASS 21). Rezultati istraživanja pokazali su kako se otpornost pokazala kao najbolji prediktor u predviđanju eksternaliziranih i internaliziranih poteškoća, dok se doživljeno nasilje pokazalo kao značajan prediktor u predviđanju eksternaliziranih poteškoća. Osim navedenog spol se pokazao kao značajan prediktor u doživljavanju internaliziranih poteškoća, a broj starije braće i sestara u predviđanju eksternaliziranih poteškoća. Svi prediktori zajedno uspjeli su objasniti 14,1% ukupnog varijabiliteta ukupnog rezultata na Achenbachovoj problemskoj skali i 29,5% ukupnog varijabiliteta ukupnog rezultata DASS skale.