Domovinski rat u Republici Hrvatskoj pripada najrecentnijem dijelu nacionalne povijesti, ali ga se i najmanje obrađuje kada je u pitanju nastava povijesti u srednjim školama. Nastavni djelatnici samom činjenicom državne mature su pod iznimnim pritiskom kako bi stigli izvršiti sve stavke zadane nastavnim planom i programom, no često to ne uspijevaju. Prema sadašnjem programu, za nastavnu cjelinu o Domovinskom ratu predviđeno je tri do pet nastavnih sati, jednaka satnica kao za obradu sadržaja Hladnog rata. Usporedno, tema Drugog svjetskog rata dobiva i do osam nastavnih sati. Ove razlike u satnicama pokazuju manju posvećenost nacionalnoj povijesti s obzirom na ratove koji su obilježili 20. stoljeće. Osnovno nastavno sredstvo svakog učenika i nastavnika je udžbenik, no kada je u pitanju koliko udžbenici kvalitetno ispunjavaju svoju ulogu na temi Domovinskog rata posebice vezano za bitne činjenice i interpretacije, ali i koliko prate ono što literatura navodi pod konceptima nastave povijesti. Cilj ovoga rada jest na temelju literature pokazati koncepte nastave povijesti, prikazati primjer drugih država po pitanju ustroja i primjene koncepata, a potom i analizirati udžbenike povijesti kako bismo vidjeli postoji li usklađenost ili ne kada je u pitanju teorija i praksa. Drugim riječima: iako bismo htjeli vjerovati da povijest razvija shvaćanje kauzalnosti, promjene, interpretacije i multiperspektivnosti, čini se da je isto teško pronaći u praksi, konkretno u udžbenicima povijesti, što posljedično škodi svrsi izučavanja povijesti. U obzir su uzeti udžbenici srednje škole za gimnazije izdavačkih kuća Školska knjiga i Alfa koji su u tijeku pisanja rada bili propisani kao obavezni udžbenici, te su na temelju toga uvršteni u katalog odobrenih udžbenika za 2016. godinu. Cjelokupna analiza svih propisanih udžbenika bila bi nešto veći projekt koji bi premašio zadane gabarite diplomskog rada, no upravo ovaj rad otvara mogućnost daljnje analize i pisanja radova na tu temu. Motivacija za odabir udžbenika Školske knjige i Alfe proizašla je iz popularnosti ova dva udžbenika s kojima sam se osobno sretala ne samo tijekom perioda hospitacije, već i u privatnom životu, tijekom kontakata sa različitim srednjim školama. Iako ovaj rad nije napisan iz političkog stajališta, nedvojbeno je kako ne treba gubiti iz vida da političke struje drugačije poimaju važnost nekih događaja, pa će sukladno tome i autori na subjektivnoj razini izdvojiti ono što im je najvažnije. Teme koje su obrađene u ovom radu vezane su striktno uz period Domovinskog rata, a pomoćna literatura u vidu čitanke 3 priručnika o Domovinskom ratu u izdanju Školske knjige omogućila je bezbolniji proces odabira najrelevantnijih događaja koje bi svaki građanin Republike Hrvatske trebao znati za daljnji život i opću kulturu. Teme su analizirane uz pomoć ponajprije tekstovnog materijala, a potom i uz pomoć popratnog slikovnog materijala. Pažnja je posvećena povezanosti navedenih materijala, kao i relevantnosti: pomažu li slike u učenikovu razumijevanju teme i mogu li iz slike interpretirati važna događanja? Motivacija za pisanje ovoga rada proizašla je iz medijskih napisa i društvenih kretanja. Intenzitet političkih implikacija u nekim dijelovima društva donose podijeljenu javnost koja Domovinski rat poistovjećuje s negativnostima i smatraju da ga se treba zaboraviti, dok drugi dio javnosti aktivno veliča ovaj period hrvatske povijesti. Obje skupine znaju sa svojim stavovima odlutati u ekstremističke vode. Pitanje je sljedeće: kako je moguće da u jednoj državi postoje tako snažno polarizirani stavovi oko uspostavljanja državne samostalnosti? Možemo li krivicu tražiti i u udžbenicima, odnosno u tome što se uči? Smatram kako bi koncepti u nastavi općenito trebali biti objektivni faktori koji bi autorima udžbenika i nastavnicima pomagali u usmjerivanju učenika i određivanju važnih informacija. Rad će pokazati da mnogi udžbenici zanemaruju ove koncepte ili im ne pridodaju dovoljno pozornosti. U ovom istraživanju nastojat ću prikazati kakvu sliku učenici mogu razviti o pojedinim temama uz pomoć povijesnog sadržaja. Usporedna analiza dva udžbenika pripomoći će u uviđanju dvije slike jednog događaja, te će otkriti eventualne pogreške, ali i prednosti ovog bitnog nastavnog sredstva