Cilj istraživanja bio je utvrditi stupanj subjektivne dobrobiti osoba starije životne dobi. Također, htjeli smo utvrditi neke psihosocijalne čimbenike subjektivne dobrobiti osoba starije životne dobi, te utvrditi razlikuje li se subjektivna dobrobit s obzirom na njihova sociodemografska obilježja i subjektivno zdravlje. Istraživanje je provedeno u Gerontološkom centru jednog doma za starije u Zagrebu na uzorku od 62 sudionika. Za procjenu općenitih i specifičnih pozitivnih i negativnih doživljaja i emocija korištena je ljestvica pozitivnih i negativnih doživljaja dok je zadovoljstvo životom ispitano ljestvicom koja procjenjuje globalno zadovoljstvo u 8 različitih aspekata života. Rezultati istraživanja djelomično potvrđuju početne hipoteze. Rezultati su pokazali da starije osobe doživljavaju prosječnu razinu negativnih doživljaja, visoku razinu pozitivnih doživljaja i visoku razinu zadovoljstva životom što znači da je razina subjektivne dobrobiti ispitanih osoba dosta visoka. Također, starije osobe svoje zdravlje procjenjuju prilično dobrim. Dvosmjernom analizom varijance utvrđeno je kako su neoženjeni/neudate starije osobe, bez obzira na dob, manje zadovoljne svojim životom. Rezultati linearne regresijske pokazali su kako je predviđanje zadovoljstva životom temeljem navedenih prediktora jako slabo, te koeficijent multiple korelacije nije značajan. S druge strane pokazalo se kako bolje subjektivno zdravlje i niži stupanj negativnih doživljaja predviđaju veći stupanj pozitivnih doživljaja. Rezultati istraživanja mogu se koristiti u planiranju daljnjih aktivnosti za korisnike Gerontološkog centra poput educiranja korisnika o tome kako unaprijediti svoje zdravlje ili za promoviranje organiziranja tjelesnih vježbi primjerenih korisnicima.