prikaz prve stranice dokumenta Etički relativizam i njegove kritike
  Preuzmi
PDF 273.87 KB
završni rad
Etički relativizam i njegove kritike
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, 2017. urn:nbn:hr:111:712417
Lubina, Martina
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija

Institucijski repozitorij: Repozitorij Fakulteta hrvatskih studija

Citirajte ovaj rad

Lubina, M. (2017). Etički relativizam i njegove kritike (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:712417

Lubina, Martina. "Etički relativizam i njegove kritike." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:712417

Lubina, Martina. "Etički relativizam i njegove kritike." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:712417

Lubina, M. (2017). 'Etički relativizam i njegove kritike', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, citirano: 28.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:712417

Lubina M. Etički relativizam i njegove kritike [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija; 2017 [pristupljeno 28.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:712417

M. Lubina, "Etički relativizam i njegove kritike", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, Zagreb, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:712417

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:712417
Podaci o radu
NaslovEtički relativizam i njegove kritike
Naslov (engleski)Ethical Relativism and Its Criticisms
AutorMartina Lubina
MentorTomislav Bracanović (mentor)
Član povjerenstvaTomislav Bracanović (predsjednik povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija
Zagreb
Datum i država obrane2017-09-15, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filozofija
Sažetak
Moralni je relativizam važan u mnogim sferama. Bitan je ponajprije filozofiji i etici, politici, ali i antropologiji i sociologiji. Antropološka otkrića su uvelike pomogla prihvaćanju moralnog relativizma kao ispravne pozicije opisujući običaje i navike različitih kultura. Ono što relativizam tvrdi jest da postoje temeljna moralna neslaganja u stavovima i principima u različitim grupama i kulturama, a samim time da ne postoji jedan univerzalni moral. Ne postoji univerzalan moralni kod na temelju kojega možemo suditi o običajima i navikama drugih kultura jer svaka kultura ima svoje moralne principe prema kojima je nešto dopušteno činiti ili nije. Ipak, implikacije koje moralni relativizam nosi sa sobom podloţne su brojnim kritikama. Upravo to je tema ovog rada. Cilj ovog rada je izložiti tezu etičkog relativizma i njezina opravdanja, a potom i kritike njegovih implikacija. U radu ću se ponajviše oslanjati na dvije knjige, a to su „Moralni relativizam“ Neila Levya i „Realizam, relativizam, tolerancija“ Borana Berčića.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:111:712417
Studijski programNaziv: Filozofija (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučililišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) filozofije (univ. bacc. phil.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-02-15 12:31:41