Dunning Kruger efekt se može definirati kao sklonost da se pojedinac podcijeni ukoliko određeni zadatak izvrši kvalitetno, odnosno precijeni, ako ga izvrši nekvalitetno (Kruger i Dunning, 1999). Ciljevi ovog istraživanja su bili istražiti odrednice Dunning Kruger efekta, utvrditi njihovu međusobnu povezanost, te na kraju ispitati razlike između globalne i specifične samoevaluacije znanja. Ispitivale su se slijedeće odrednice: spol, prosječna ocjena, fenomen uljeza (Clance IP scale; Clance, 1985), Temeljna samoevaluacija (The Core self-evaluation scale; Judge, Locke i Durham, 1997) i opće znanje. Upitnik od 50 čestica, koji je mjerio opće znanje, konstruiran je za potrebe ovog istraživanja. Sudionici su također odgovorili na pitanje koje se odnosilo na globalnu (Kako biste općenito procijenili svoje opće znanje?) odnosnu specifičnu (Kako biste procijenili svoje opće znanje (opću kulturu) u odnosu na druge učenike Vaše dobi?) samoevaluaciju znanja. Dunning Kruger efekt je dobiven kao razlika između specifične samoevaluacije znanja i rezultata dobivenog na testu općeg znanja. Uzorak je prikupljen na maturantima triju zagrebačkih gimnazija (N= 107). Rezultati su pokazali slijedeće: globalna samoevaluacija pokazala se statistički značajno nižom od specifične, 57.16% ispitanika s najlošijim rezultatima na testu općeg znanja su precijenili svoje znanje, dok su 28.56% ispitanika s najboljim rezultatima podcijenili svoje znanje. Prosječna ocjena i temeljna samoevaluacija su značajni prediktori Dunning Kruger effekta, a model je objasnio 12% varijance Dunning Kruger efekta. Ključne riječi [Dunning Kruger efekt, temeljna samoevaluacija, fenomen uljeza, maturanti gimnazija]