Tema ovog rada je Banovina Hrvatska, točnije, školstvo u Banovini Hrvatskoj. Ideja je objediniti dvije komponente: povijesni okvir Banovine Hrvatske te pedagoško - metodičko - didaktički aspekt obrazovanja na njenom prostoru. Proučavajući brojne stručne knjige i spise, nisam uočio da je taj spoj istražen. Stoga će ovaj rad objedniti nešto što je ostalo nedorečeno. Istražujući i tražeći kompatibilnu literaturu za svaku komponentu posebno, lako se da uočiti da ima svega par konkretnih radova i knjiga koje se bave tom tematikom. Autori koji se bave tom tematikom su: Suzana Leček i Tihana Petrović Leš koje pišu o etnologiji i prosvjetnoj politici u Banovini Hrvatskoj, Dragutin Franković koji piše općenito o povijesti školstva i pedagogije u Hrvatskoj, te par radova unutar časopisa „Anali za povijest odgoja“. Najvjerniji prikaz školstva tog doba, osim primarnih izvora, daju pedagoški časopisi iz tog doba, „Napredak“ i „Savremena škola“. Osim sekundarne literature prilikom pisanja rada korišteni su i primarni izvori, točnije raznorazne obrazovne ankete iz perioda Banovine Hrvatske, prijepisi i iskazi terenskih školskih nadzornika koji ocjenjuju rad učitelja i nastavnika, liste koje također ocjenjuju rad učitelja, školske spomenice i slični dokumenti koji se nalaze u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) i Hrvatskom školskom muzeju (HŠM).