U ovom će se radu predstaviti političko tijelo Markogrofije Istre, Istarski sabor. Sabor je osnovan 1861. godine nakon što je habsburški car Franjo Josip I. u veljači te godine donio patent kojim je narodima Monarhije omogućen parlamentarni politički sustav. Također, biti će riječi i o prvim godinama rada samoga Sabora, pojedinim donesenim odlukama koje su utjecale na kulturni i gospodarski napredak i boljitak života stanovništva Istre i načinu na koji surađuju tadašnje novonastale nacije Istarskog poluotoka. Rad će se osvrnuti i na težnje Hrvata i Slovenaca, koji već u prvim zasjedanjima iskazuju svoje težnje za hrvatskim jezikom kao jednim od službenih jezika pokrajinskoga sabora, uz talijanski, te traže način za otvaranje hrvatskih i slovenskih pučkih i viših škola, kako bi se uz već postojeću talijansku, stvorila i slavenska inteligencija na spomenutom području. Suprotno njima, Talijani kroz Sabor iskazuju svoje nezadovoljstvo austrijskom vlašću i kritiziraju određene prednosti koje car, posebno nakon Austrijsko-talijanskog sukoba 1866. godine daje Slavenima. Uz spomenuto, biti će predstavljeni istaknuti zastupnici Sabora, koji istodobno predstavljaju neke od najznačajnijih političkih, kulturnih i gospodarskih figura s istarskog područja u devetnaestomu stoljeću.