Cilj ovoga rada bio je pokazati utjecaj mitologije, ne samo starih civilizacija već i moderne, na kulturu. U prvom dijelu, više povijesnom, obraĎene su četiri najvaţnije mitologije koje su imale i najveći utjecaj na današnje društvo. Od starih Egipćana i njihova štovanja poluanimalističkih bogova počinje razdoblje mitologije. Dotada većina naroda štovala je ţivotinje i vremenske pojave, dok su ih Egipćani personificirali i pretvorili u bogove. Oni su pokušali objasniti svijet oko sebe raznim mitovima i bićima, vjerujući u njihove nadnaravne moći. Egipćani su takoĎer bili veoma pokorni ljudi i faraona su smatrali nasljednikom boga Horusa i zemaljskim boţanstvom. Najviše paţnje je ipak poklonjeno zagrobnom ţivotu, zbog čega danas moţemo zahvaliti na piramidama i mumijama. Antička mitologija imala je najviše utjecaja na suvremenu kulturu, jer su razni mitski junaci, bogovi i zvijeri fascinirali ljude tijekom godina i postali inspiracija modernim mitovima i simbolici. Od nekih mitova su čak i nastale popularne fraze poput Ahilejeva peta, a ne smijemo zaboraviti ni da je grčka abeceda praotac svih ostalih. Rimska mitologija preuzela je grčku promijenivši imena.Ipak neki rimski ekvivalenti grčkih mitova su popularniji danas, poput Herkula i Kupida. Nordijska mitologija je mitologija Srednjeg vijeka i novodoseljenih barbara, Vikinga. Mitološka bića patuljaka, vilenjaka i sličnih bića fasciniraju su ljude sve do danas. Zahvaljujući Thoru i filmovima Marvel grupe popularnost ove mitologije raste i utjecaj će biti sve veći. Nakon povijesnog dijela obradili smo i semiotički dio mitologija današnjice. Iako nije toliko mistificirana kao one iz povijesti, ona se koristi trikovima koje je naučila tijekom godina. Preuzevši jaku simboliku iz prošlosti, mitologija današnjice upravlja ljudima putem medija i usmjeruje ih u njima poţeljnom pravcu, a ljudi su toliko navikli na nju da više nisu svjesni što je mit a što je stvarnost. Naravno, mitološki junaci iz starih mitologija su i dalje prisutni, no oni danas sluţe kao primjeri superjunaka i snova više nego stvarnosti. Svako ljudsko stanje danas ima svoj simbol ili znak, a istraţivanje svih mogućnosti poimanja te simbolike uzelo bi čovjekov vijek. No, samo uvid u mali dio svega toga čovjeku moţe otvoriti oči.