Sažetak | Svrha ovog istraživanja bila je ispitati djelovanja različitog stupnja osvjetljenja, buke i složenosti kognitivno-motoričkih zadataka na uspjeh u njihovoj izvedbi, izražen preko triju pokazatelja dinamike kognitivnog funkcioniranja (medijan vremena točnih odgovora, prosjek triju najbržih točnih odgovora te prosjek triju najsporijih točnih odgovora). Korišteni intenziteti osvjetljenja iznosili su 40, 280 i 3400 lx, dok su razine akumulirane buke iznosile 0% i 50% preporučene dnevne doze buke D. Kognitivno-motorički zadaci izvedeni su iz željezničkih upravljačkih sučelja, a izvedba u istima mjerena je uz pomoć CRD serije psihodijagnostičkih testova (Complex Reactionmeter Drenovac). Pritom su korištena dva testa različite složenosti – CRD4-45, koji mjeri vrijeme izborne reakcije na 2 podražaja, te CRD4-12, koji mjeri vrijeme izborne reakcije na 8 podražaja. Istraživanjem je obuhvaćeno 83 sudionika (45 ženskog i 38 muškog spola), studenata treće godine preddiplomskog studija psihologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (n = 41) te treće godine preddiplomskog studija Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (n = 42). Isti su raspoređeni u 6 skupina, određenih sa 6 istraživačkih uvjeta akumulirane doze buke i razine osvjetljenja, te je svaki sudionik testiran CRD4-45 i CRD4-12 testovima. Pritom je zadatak sudionika bio da na pojavu zelenog signala što brže i točnije reagira pritiskom odgovarajuće tipke/pedale, bilo dominantnom rukom u slučaju CRD4-45 testa, bilo gornjim, donjim ili i gornjim i donjim ekstremitetima, u slučaju testa CRD4-12. Dobiveni rezultati ukazuju kako se statistički značajni glavni učinci buke i složenosti kognitivno-motoričkih zadataka sustavno pojavljuju kod sva tri pokazatelja izvedbe, i to na način da vrijednosti pokazatelja rastu s povećanjem buke, odnosno povećanjem složenosti zadataka. Statistički značajan glavni učinak osvjetljenja dobiven je samo u slučaju uspjeha mjerenog prosjekom triju najbržih točnih odgovora, pri čemu vrijednosti tog pokazatelja značajno rastu s povećanjem, ali ne i sa smanjenjem osvjetljenja od srednje razine. Značajni učinci dvostrukih interakcija buke i složenosti zadataka dobiveni su kod medijana vremena točnih odgovora te prosjeka triju najbržih točnih odgovora te u oba slučaja ukazuju kako je djelovanje buke nepovoljnije kod složenijih nego kod jednostavnijih kognitivnomotoričkih zadataka. Slično tome, značajan učinak dvostruke interakcije osvjetljenja i složenosti kognitivno-motoričkih zadataka, dobiven samo kod medijana vremena točnih odgovora, ukazuje kako povećanje osvjetljenja od niže prema višim razinama nepovoljnije djeluje na izvedbu složenijih, nego na izvedbu jednostavnijih zadataka. Kod medijana vremena točnih odgovora dobivena je i značajna dvostruka interakcije buke i osvjetljenja, pri čemu se s promjenom osvjetljenja od srednje razine vrijednosti pokazatelja povećavaju u uvjetima buke, dok se smanjuju u uvjetima bez buke. Shodno navedenom, može se zaključiti kako je, od tri korištena pokazatelja izvedbe, medijan vremena točnih odgovora najosjetljiviji na djelovanja vanjskih čimbenika, dok se najmanje osjetljivim pokazao prosjek triju najsporijih točnih odgovora. Ipak, dobiveni nalazi ukazuju kako i ne-prosječni pokazatelji, i to specifično prosjek triju najbržih odgovora, mogu detektirati učinke osvjetljenja, a koji se nisu pokazali na prosječnom pokazatelju uspjeha. |
Sažetak (engleski) | The purpose of this study was to investigate the effects of different illumination levels, noise and cognitive-motor task complexity on three performance indicators (median reaction time, mean of the three fastest reaction times and mean of the three slowest reaction times, all counted only for correct answers), that represent different dynamic attributes of human cognitive system. Used illumination levels were 40, 280 and 3400 lx, while accumulated noise levels were 0% and 50% of the recommended daily noise exposure limit. Cognitive-motor tasks were derived from train control interfaces, and the success of their realization was measured by two different chronometrical tests performed on Complex Reactionmeter Drenovac. The tests that were used differed in complexity, where the simpler one – CRD4-45 – measured 2-choice reaction time, and the complex one – CRD4-12 – measured 8-choice reaction time. The study was conducted with 83 participants (45 women and 38 men), all final year undergraduate students of psychology at the Department of Psychology at Croatian Studies University of Zagreb (n = 41) and of transport at the Faculty of Transport and Traffic Sciences University of Zagreb (n = 42). Participants were assigned to the six experimental conditions, according to related noise and illuminance levels, and each one of them performed CRD4-45 and CRD4-12 tests. The subjects’ task was to react accurately and as quickly as possible by pressing the button/pedal with their dominant hand (CRD4-45) or with their upper and/or lower limbs (CRD4-12) on every green light signal that had appeared. According to the results, significant main effects of noise and cognitive-motor task complexity systematically occurred in all three performance indicators, in such a way that the values of the indicators increased with increasing noise, as well as with increasing task complexity. The significant main effect of illumination was obtained only for the mean of the three fastest reaction times, where the values of that indicator increased with illumination increase, but not with illumination decrease from the middle level. The significant interaction between noise and task complexity was registered in median reaction time and the mean of the three fastest reaction times, showing that the effect of noise is less favorable in complex than in simpler cognitive-motor tasks. Similarly, the significant interaction between illumination and cognitive-motor task complexity, obtained only in median reaction time, indicates that increasing illumination from lower to higher levels has a less favorable effect on the performance of more complex than on the performance of simpler tasks. For median reaction time, the significant interaction between noise and illumination was also obtained, whereby with the change in illumination from the middle level, the values of the indicator increased under noise conditions, while decreased under non-noise conditions. Accordingly, it can be concluded that, of the three performance indicators used, the median reaction time is the most sensitive to the influence of external factors, while the mean of the three slowest reaction times is shown to be the least sensitive. However, the findings suggest that non-average indicators, specifically the mean of the three fastest reaction times, can detect illumination effects that have not been shown on the average performance indicator. |