Antička Grčka oduvijek je služila kao kreativna inspiracija brojnim povjesničarima, istraživačima, arheolozima, umjetnicima, filmskim redateljima, producentima i mnogim drugima. Njezina prilično dugačka povijest rezultirala je obimnom literarnom i materijalnom ostavštinom. Jedan dio te baštine vezan je posredno ili neposredno i za hrvatske povijesne krajeve. Tako se pod pojmom antika danas prvenstveno podrazumijeva kulturna ostavština starih Grka i njihovih „nasljednika“ Rimljana u bogatom baštinskom korpusu europske civilizacije.1 Grci su Europi podastrijeli alfabet, glazbu, filozofiju, institucije, demokraciju, književnost, znanost, religiju, mitologiju pa i sam način života. Područje antičke Grčke, poznato još pod nazivima Stara Grčka ili Helada, obuhvaćalo je prostor današnje grčke države, kao i sva područja naseljena Grcima u doba antike: obale Sredozemlja, Crnog Mora, Male Azije i Sjeverne Afrike. Grci su vrlo rano otkrili čari mora kao medija za plovidbu i širenje utjecaja, kako u potrazi za sirovinama, tako i zbog potrebe za osnivanjem naseobina, odnosno kolonija. Grčka kolonizacija ostavila je velikog traga u povijesti čovječanstva/Europe. Svojim su širenjem u druge krajeve Grci trajno promijenili tadašnju sliku svijeta, a novoosvojena područja postala su dio antičkog svijeta. Među zemljama gdje su Grci osnovali kolonije našla se i Hrvatska.