Cilj ovog istraživanja bio je ispitati čestinu konzumacije ilegalnih psihoaktivnih tvari i alkohola kod mladih te utvrditi u kojoj mjeri je konzumacija navedenih tvari određena mračnom trijadom ličnosti (makijavelizmom, narcizmom i psihopatijom), sklonosti traženju uzbuđenja i načinima nošenja sa stresom. Istraživanje je provedeno sa 367 mladih osoba u dobi od 18 do 30 godina. Upitnik je poslan online anketom, a sastojao se od: sociodemografskih pitanja, Kratkog upitnika mračne trijade (Jones i Paulhus, 2013), Upitnika suočavanja sa stresom (Carver, Scheier i Weintraub, 1989) i Skale traženja uzbuđenja (Forma V, Zuckerman i sur., 1978). Dobiveni rezultati ukazuju na to kako mladi u pogledu konzumacije ilegalnih psihoaktivnih tvari najčešće konzumiraju marihuanu, nakon čega slijede psihostimulansi (kokain, speed, ice i sl.), pa psihostimulansi s karakteristikama halucinogena (ecstasy i MDMA) i na posljetku halucinogene droge (LSD, psihoaktivne gljive, PCP). U ovom istraživanju dobiveno je kako mladi piju alkohol umjereno do često. Nakon provedenih hijerarhijskih regresijskih analiza, utvrđen je statistički značajan prediktivan učinak dobi, spola, psihopatije, makijavelizma, podložnosti dosadi, dezinhibicije i traženja iskustava životnoj prevalenciji konzumacije psihoaktivnih tvari, na način da su prediktori zajedno objasnili 45,1% varijance konzumacije psihoaktivnih tvari, dok su predikciji čestine konzumacije alkohola statistički značajan doprinos pokazali suočavanje sa stresom usmjereno na izbjegavanje, dezinhibicija i traženje uzbuđenja i avantura objašnjavajući 19,6% varijance. Ove spoznaje korisne su kako u teorijskim, tako i u praktičkim domenama psihologije u pogledu detekcije rizičnih skupina za kasniju konzumaciju psihoaktivnih tvari i alkohola.