Sve do postavke znanstvenog sustava u 19. st. srednjovjekovna filozofija nije dobivala zasluženu pozornost. Smatralo se da je u to doba filozofija bila pretežito u službi teologije. Obzirom na podjelu srednjeg vijeka na patristiku i skolastiku, može nam se činiti da Crkva pretežito kontrolira ondašnje mislioce. Iako je sama mislilačka djelatnost u to vrijeme bila produkt crkvenog sustava, mislioci to nužno nisu bili. Filozof iz tog vremena kojim ću se baviti u ovom radu jest Aurelije Augustin. Spada pod apologete, one koji svojim djelovanjem brane Sveto pismo. Apologeti su dio patrističke1 filozofije. Vidjet ćete dakako da isto ne priječi put filozofima tog vremena ka dubokoj kontemplativnoj djelatnosti. Radi se o suprotnom, Sustav ih na neki način tjera da propitkuju više i detaljnije nego njihovi prethodnici. Jer filozofija više nije samo interes pojedinaca, nego i samog sustava. Upravo je u filozofiji našao tako srednjovjekovni sustav (crkveni) opravdanje za težak život koji žive ljudi u to vrijeme. Tako je filozofe srednjeg vijeka dopala najteža zadaća do tada: da nađu logičku metodu koja će dovoljno uvjerljivo objasniti važnost i postojanje Boga. Bez njihova objašnjenja, Crkva ne bi bila ono što jest. Zato je važno i nužno baviti se istima. Svima njima potka je bio Aurelije Augustin, a modernoj filozofiji ono što je iznjedrio u djelu Ispovijesti u XI. i XII. glavi. Aurelije Augustin u svome Djelu Ispovijesti (lat. Confessiones) koje narativno prati njegov život: od djetinjstva do hereze, te na posljetku do vjerovanja, bavi se raznim filozofskim problemima (intenzivno u zadnjim knjigama): nekim tradicionalnim – tipičnim za ono vrijeme – poput u knjigama X. 40. Stupnjevi u traženju Boga, VII. 4. Bog je neraspadljiv, 16. Zlo je otklon od Boga. No također i onima, nazovimo ih “visoke“ filozofije, u knjigama III. 7. Kritika starog zavjeta, X. 8. Pohlepa za znanjem, 12. Broj i prostor, XI. 11. Vrijeme i vječnost. Fokus ovoga rada biti će na Augustinovoj filozofiji vremena koju je iznio u knjigama XI. i XII. Svaku od njegovih definicija analizirati ću i pokušati odgonetnuti što je to vrijeme, kako djeluje i zašto postoji. Na kraju donijeti ću zaključak zašto je ta njegova definicija važna – ona, na prvi pogled, jednog običnog službenika teologije.