Ovaj rad temeljen je na stručnoj literaturi koja se bavi dezinformacijama, klevetom te zaštitom prava na dobar glas te prava na privatnost. Također su korišteni članci s internetskih portala koji su poslužili za analizu i objašnjenje teme. Na početku smo definirali probleme koji dovode u pitanje etičku dimenziju novinara i novinarske profesije općenito. Novinar, kao subjekt, u suvremenom je novinarstvu ugrožen jer je podređen nositeljima vlasti, vlasnicima medijskih kuća te oglašivačima. Zatim smo definirali ulogu i posljedice korištenja dezinformacije kao temelja vijesti. Dezinformacije, iako privlačno sredstvo za mnoge novinare, zbog svoje neistinitosti mogu naštetiti ugledu i reputaciji osobe o kojoj je riječ. Zatim smo objasnili pravo na privatnost svakog čovjeka, odnosno u kojim okolnostima to pravo mora biti potpuno zaštićeno. Kršenje tog prava je u suvremenom novinarstvu veoma često, naročito kada se radi o maloljetnicima i unesrećenim osobama jer su detaljnije vijesti, s detaljnim opisima i fotografijama koji su prema brojnim etičkim kodeksima zabranjeni, mnogo privlačnije čitateljima. Sljedeći problemi koji su obrađeni u radu su kleveta te zaštita prava na dobar glas. Kleveta je namjerno uništavanje tuđe reputacije i ugleda, a time i prava na dobar glas, na temelju pretpostavki koje se predstavljaju kao činjenice. Svakome o kome se piše treba se dati prilika za objašnjenje, odnosno treba se dati prilika svakome da kaže svoju stranu priče. U suvremenom novinarstvu postoje brojni problemi koji narušavaju kredibilitet čitave profesije; ti problemi su veliki, ali nisu nerješivi. Novinari pišu ono što ljudi žele čitati te dok se općenito društvena svijest i interesi ne promjene, odnosno poboljšaju, teško da će i novinarstvo u Hrvatskoj dobiti na kvaliteti.