Položaj određenih skupina u društvu i nejednakost neke su od čestih tema u sociologiji, dok se u feminističkoj teoriji ukazuje na lošiji položaj žena u odnosu na muškarce. Kroz povijest se za žene isticala prvenstveno uloga rađanja i brige o kućanstvu, a najveće se promjene događaju kada žene u većoj mjeri ulaze u svijet rada, odnosno izlaze iz privatne i ulaze u javnu sferu. Rad žena izvan kuće prvotno je bio nešto neuobičajeno i od tad su praćene promjene koje donose žene na tržištu rada, a njihov položaj tema je ovog rada. Ulazak žena na tržište rada uzrokovao je brojne promjene zbog svojevrsne restrukturacije uloga u društvu. Borba za ravnopravnost nastavila se u ekonomskoj sferi, a u 21. stoljeću se brojnim zakonima regulira odnos prema ženama na radnom mjestu. Danas u globalnoj ekonomiji one čine polovicu radne snage te je sve veći broj visokoobrazovanih žena, no i dalje su ponekad primorane izabrati zanimanje uz koje će lakše uskladiti privatne obaveze. Uz poteškoće u zapošljavanju, prisutan je jaz u plaćama i efekt staklenog stropa koji ograničava hijerarhijsko napredovanje žena. Cilj je ovog rada teorijski prikazati položaj žena na tržištu rada, s naglaskom na zanimanja, čimbenike koji određuju njihov položaj te strukturu radne snage žena u Hrvatskoj. U prvom će dijelu rada biti prikazana zanimanja žena kroz povijest i način na koji rod određuje „ženska“ zanimanja. U drugom dijelu rada bit će izneseni temeljni čimbenici koji utječu na položaj žena u poslovnom svijetu. U trećem i posljednjem dijelu rada bit će predstavljena struktura ženske radne snage u RH.