Ovaj je završni rad prilog raspravi o teoriji etiketiranja, devijantnom ponašanju pojedinaca u modernom društvu te međusobnog utjecaja koji navedeni fenomeni imaju jedan na drugi. Pojam devijantnosti kulturno je determiniran, stoga neko ponašanje koje se smatra devijantnim u jednom društvu, može biti sasvim prihvatljivo u drugom. Unutar kulturoloških okvira nekog društva, od pripadnika se društva očekuje pridržavanje legitimiranih pravila i zakona, a nemogućnost ili nevoljnost pridržavanja istih sankcionira se na razne načine, no svaki od njih popraćen je dodjeljivanjem negativne etikete. Socijalna devijantnost uzrok je i posljedica takvih etiketa. Promatranjem kriterija devijantnog ponašanja u različitim društvima nastale su razne varijante teorija povezane sa dodjeljivanjem etiketa, kao i ponašanja koja se u društvu uopće smatraju devijantnima te zašto je to tako. Postavlja se također pitanje zašto je devijantno ponašanje smatrano lošim, posebice s obzirom na to da se u najranijim teorijama etiketiranja devijantno ponašanje poistovjećivalo s bolešću ili zlobom. Drugi dio rada posvećen je razvoju teorije etiketiranja s posebnim naglaskom na promatranja sociologa Ervina Goffmana na teme stigmatizacije i etiketiranja, te etiketiraje devijantnog ponašanja. U trećem dijelu rada fokus je na razvoju devijantnog ponašanja kod adolescenata, a posebice uzroci takvoga ponašanja i čimbenici koji na njega utječu, kao što su obiteljske dinamike. Treći se dio nastavlja osvrtom na vlastitu percepciju koju maloljetni etiketirani delinkventi imaju o sebi. U posljednjem dijelu rada, prikazan je utjecaj etiketiranja u adolescenciji na kasniji životni put etiketiranih. Cilj je ovoga rada iznijeti pregled dosadašnjih teorija o povezanosti dodjeljivanja etiketa i razvoja devijantnog ponašanja u društvu. U pregledu će se koristiti teorijski koncepti sociologa koji su se bavili temama teorije etiketiranja i devijantnosti, s posebnim naglaskom na povezanost etiketiranja i maloljetničke delinkvencije.