Istraživanje je provedeno na 130 hrvatskih mladih u dobi do 26 godina, gdje se populacija odnosno ispitani uzorak sastojao od studenata hrvatskih fakulteta na kojima smo ispitivali financijsko ponašanje mladih potrošača i potrošačke navike sa ciljem boljeg razumijevanja fenomena kako mladih, tako i na široj populaciji konzultirajući se sa dostupnom literaturom. Istraživanje je provedeno u obliku polustrukturiranog intervjua u jednom dijelu, dok je drugi dio podataka prikupljen kroz rezultate online upitnika radi pandemijskih restrikcija. Jedan je dio istraživanja isto tako proveden u suradnji sa Hrvatskom zakladom za znanost u sklopu projekta Financijske pismenosti, dok je drugi dio radi tehničkih poteškoća samostalno proveden. Prikupljeni su sociodemografski podatci ispitanika i njihovih roditelja te relevantne dimenzije koje se tiču donošenja financijskih odluka poput stilova odlučivanja, financijskog planiranja te racionalnog naspram afektivnog potrošačkog ponašanja. Ispitanici se smatraju u većoj mjeri racionalnim akterima, iako se poprilično oslanjaju i na intuiciju. Ne smatraju se impulzivnim potrošačima, iako vjeruju da mogu unaprijediti svoje financijske navike. Ovisni stil odlučivanja ne bi se mogao u cjelosti pripisati ispitanim mladima, iako postoji preferencija imanja mentora. Izbjegavajući stil je nešto bliži mladima u mjeri u kojoj odluke ne donose prvom dostupnom prilikom, a spontani stil odlučivanja podijelio je mlade na one svjesne takvog ponašanja, one koji se ne smatraju takvim akterima i neutralne u vrlo zanimljivom omjeru. Takvi su rezultati našeg istraživanja kada se radi o samopercepciji donesenih kupovnih odluka. Ipak, teorija ima mnogo više za reći o ovom fenomenu, kako ćemo vidjeti u idućim retcima.