Nove su tehnologije neizostavan aspekt svakodnevice suvremenog ĉovjeka. Ranim razvojem interneta te nastankom otvorenog i decentraliziranog weba, mreţni se prostor poĉinje percipirati kao izvor društvenosti, odnosno prostor komunikacije, informiranja i zabave. Drugim rijeĉima, internet se pretvorio u interaktivnu zajednicu. Nastanak interaktivnog diskursa omogućen razvojem Weba 2.0 postaje osnovica za stvaranje društvenih mreţa. S obzirom na ĉinjenicu da se tehnologija integrirala u društvo, nove se medije sada promatra kao agense socijalizacije. Digitalna socijalizacija postaje znaĉajan fenomen u procesu razvoja djece i mladih, posebice današnjih generacija koje se još nazivaju „digitalnim uroĊenicima“ ili izvornim govornicima digitalnog jezika raĉunala i interneta (Prensky, 2001: 1). Stoga, mreţna socijalizacija moţe imati veliku ulogu u razvoju identiteta pojedinca, a internet je prostor u kojem djeca i mladi meĊusobno komuniciraju, uĉe jedni o drugima te istodobno istraţuju o sebi. U radu se nastoji istraţiti percepcija o tome kako društvene mreţe, konkretno TikTok i Instagram, utjeĉu na identitet osnovnoškolaca, odnosno na njihovo poimanje svijeta oko sebe, stvaranje odnosa i razvijanje sustava vrijednosti. Iz istih razloga, u kontekstu ovog diplomskog rada, provedeno je i anketno ispitivanje djece osnovnoškolske dobi ĉiji je opći cilj bio uoĉiti i analizirati utjecaj društvenih mreţa Instagram i TikTok na djecu. Rezultati ankete na ispitanom su uzorku pokazali kako ĉak 80% djece osnovnoškolske dobi svakodnevno koristi te provodi vrijeme na stranicama društvenih mreţa. Iako osnovnoškolci svoje profile najĉešće koriste za komunikaciju s prijateljima, praćenje društvenih trendova i u svrhu zabave, oni su ujedno izloţeni i neprimjerenim sadrţajima i informacijama, koji mogu negativno utjecati na njihovo razumijevanje van-digitalnog prostora te stvoriti pogrešnu viziju realnosti „van trendova” društvenih mreţa. Ipak, rezultati ankete pokazali su kako djeca osnovnoškolske dobi, unatoĉ nefiltriranosti dostupnih informacija na društvenim mreţama, predloţene sadrţaje promišljaju, ne uzimajući ih zdravo za gotovo. Stoga je analiza ispitivanja pokazala da ispitana djeca osnovnoškolskog uzrasta posjeduju dozu kritiĉnosti i zdravorazumskog promišljanja.