Feminizam je društveni pokret koji postupno popravlja položaj žena u političkoj, ekonomskoj i društvenoj sferi kroz nekoliko stoljeća. Zastupa ideju ravnopravnosti muškaraca i žena u društvu. Feminizam se razvijao u nekoliko struja koje nazivamo valovima. U povijesnim pregledima prevladava struktura podjele feminizma na tri vala, nastala u okviru zapadnog društva iz kojeg se feminizam postupno širio na ostalo područje. Iako je terminologija nastala u kontekstu zapadnog društva, trenutno se koristi i na globalnom nivou kako bi označila ciklička kretanja i promjene u okviru ženskih i feminističkih pokreta i u drugim društvima. Na području bivše Jugoslavije žene su imale jednak status kao i žene diljem svijeta pa je žensko pitanje prilično rano došlo u žarište feminističke misli. Kulturalni studiji kao akademsko polje zaživjeli su sredinom 20. stoljeća, i to s ciljem izučavanja sveukupnosti manifestacija kulture, a smjestili su se u područje akademskog rada između društvenih i humanističkih znanosti. Ženska radna grupa Centra za suvremene kulturalne studije u Birminghamu osnovana je 1974. godine, a najvažniji trenutak prodora feminizma u kulturalne studije bio je zbornik Women Take Issue: Aspects of Women's Subordination. Istraživačice su u središte rasprave smjestile problem roda te pokrenule istraživanja samih žanrova ženske popularne kulture. Unutar doktrine feminizma i kulturalnih studija razvila se ideologija afirmativnog stava prema ženskim atributima pod nazivom kultur(al)ni feminizam, a zatim i popularni feminizam kao sraz popularne kulture i feminizma. Problemom marginalizacije žena bave se i suvremeni sociolozi. Tako o muškoj dominaciji, odnosno lošijem položaju žena u suvremenom društvu govori i Bourdieu u svojem radu Masculine Domination. Giddens razlike u rodu čvrsto povezuje s pitanjem nejednakosti moći u društvu te smatra da je ženski pokret 1970-ih godina izazvao velike promjene jer se dotaknuo novog razumijevanja rodnih uzoraka i nejednakosti te njihova održavanja i transformacije.