Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost strategija upravljanja socijalnim identitetom i ekstraverzije, ugodnosti, izraženosti rodnih stereotipa, kongruencije interesa s odabranim studijskim smjerom i razinom rodnog identiteta te utvrditi može li se i u kojoj mjeri previdjeti korištenje pojedinih vrsta strategija upravljanja socijalnim identitetom na temelju preostalih ispitivanih varijabli. Općenito se strategije upravljanja socijalnim ponašanjem mogu definirati kao spektar ponašanja koja ukazuju na načine na koje pojedinac pristupa situacijama povezanim s vlastitim identitetom te načine suočavanja s takvim situacijama (Ryan i sur., 2020). Istraživanje strategija upravljanja socijalnim identitetom je relevantno, naročito na uzorku žena u STEM području jer su načini na koje se žene u STEM poručju nose s diskriminatornim ponašanjem nedostatno istraženi, a imaju praktične implikacije u regrutaciji i zadržavanju žena u STEM području. U ovome istraživanju je sudjelovala 131 studentica druge ili više godine STEM studijskih smjerova Sveučilišta u Zagrebu na kojima brojčano dominiraju muškarci. Podaci su prikupljeni putem online ankete, a korišteni su validirani prijevodi ili prijevodi za potrebe ovog diplomskog rada sljedećih instrumenata: Ljestvica upravljanja socijalnim identitetom (Ryan i sur., 2019), Personal Globe Inventory-Mini (Tracey, 2019), HEXACO-PI-R (Lee i Ashton, 2009), Ljestvica rodne identifikacije na poslu (Van Veelen i sur., 2019) te čestica „Koliko smatrate da je studiranje STEM studijskih smjerova predviđeno za osobe muškog ili ženskog roda?“. Utvrđena je povezanost strategija upravljanja socijalnim identitetom i rodnog identiteta. Nadalje, strategije upravljanja socijalnim identitetom usmjerene na vlastito ponašanje povezane su i s rodnim stereotipima te se one u određenoj mjeri mogu predvidjeti na temelju preostalih ispitivanih varijabli za razliku od strategija usmjerenih na ponašanje drugih osoba čiji varijabilitet nije moguće objasniti na temelju korištenih prediktora. Rodni identitet se pokazao kao značajan prediktor u oba regresijska modela, dok u objašnjavanju strategija usmjerenih na vlastito ponašanje objašnjenju varijance pridonosi i izraženost rodnih stereotipa.