Cilj je ovog rada usporediti klasičnu školsku analizu, književnopovijesnu i književnoteorijsku, s literarnobiblioterapijskom analizom bajke Šuma Striborova autorice Ivane Brlić-Mažuranić. Školska interpretacija i analiza korištena je prema modelu koji je predstavljen u školskom udžbeniku i relevantnoj literaturi, a odnosi se na interpretaciju osnovnih pojmova bajke te njenu primjenu u kontekstu dječje književnosti dok se pri korištenju literarnobiblioterapijske metode uočio kauzalan odnos između pojavljivanja misli, emocija i događaja u književnome djelu kroz metodu vođenoga pozornoga čitanja. Taj proces međusobne motivacije misli, emocija i događaja u kontekstu literarne biblioterapije naziva se MED ciklus, a on ima za cilj stjecanja uvida kojega će čitatelji moći primijeniti na vlastiti život te kao takav može pridonijeti školskoj interpretaciji na način dubljeg promišljanja, razmatranja djelovanja i misli likova, ali i u razvitku empatije ne samo prema književnim likovima, nego i u životu općenito. Pri usporedbi spomenutih dvaju metoda te na primjeru bajke, navedene su prednosti i ograničenja obje metode, posebice pri primjeni u nastavi književnosti. Osim toga, objašnjen je doprinos odgojne i obrazovne funkcije koje su prepoznate u djelima Ivane Brlić-Mažuranić, ne samo pri lektirnom proučavanju nego i kod čitalačkog iskustva u odrasloj dobi te doprinos autorice u književnosti uopće. Također, navedena bajka Šuma Striborova opisana je i u kontekstu zbirke Priče iz davnine uz isticanje problematike žanra te opisa i karakteristika bajki u zbirci.