| Sažetak | Ciljevi ovog istraživanja bili su: (1) ispitati čestinu laganja, sklonost prosocijalnom i antisocijalnom laganju u svakodnevnim i hipotetskim socijalnim situacijama i sklonost davanju egoističkih i moralističkih socijalno poželjnih odgovora (SPO), (2) ispitati povezanost između čestine laganja, prosocijalnog i antisocijalnog laganja u svakodnevnim i hipotetskim socijalnim situacijama i egoističkog i moralističkog SPO, (3) ispitati povezanost dobi i spola sudionika sa čestinom laganja, prosocijalnim i antisocijalnim laganjem u svakodnevnim i hipotetskim socijalnim situacijama, te egoističkim i moralističkim SPO i (4) ispitati razlike u antisocijalnom i prosocijalnom laganju u svakodnevnim i hipotetskim socijalnim situacijama, te egoističkom i moralističkom SPO s obzirom na opću čestinu laganja, nakon kontrole učinka dobi i spola.
Istraživanje je provedeno online anketnim ispitivanjem na prigodnom uzorku od 456 punoljetnih sudionika (81,1% sudionice), prosječne dobi 25 godina. Prikupljeni su podaci o dobi, spolu i učestalosti laganja, te stupnjevima slaganja s tvrdnjama na Skali socijalno poželjnog odgovaranja, Skali laganja u svakodnevnim situacijama i Skali laganja u hipotetskim socijalnim situacijama.
Učestalost laganja je iznosila u prosjeku 1,5 (SD=2,15) laži dnevno. Sudionici su više skloni prosocijalnom laganju u svakodnevnim i hipotetskim socijalnim situacijama u odnosu na antisocijalno, te moralističkom SPO u odnosu na egoističko. Čestina laganja pozitivno je povezana sa prosocijalnim i antisocijalnim laganjem u svakodnevnim i hipotetskim situacijama, te negativno sa moralističkim SPO. Moralističko SPO negativno je povezano sa svim podljestvicama laganja, a egoističko SPO pozitivno s ljestvicama antisocijalnog laganja. Utvrđena je pozitivna povezanost prosocijalnih i antisocijalnih ljestvica laganja. Dob je negativno povezana sa čestinom laganja. Muški spol je pozitivno povezan sa čestinom laganja i antisocijalnim svakodnevnim laganjem, a ženski spol je pozitivno povezan sa prosocijalnim laganjem u hipotetskim situacijama i moralističkim SPO. Utvrđeno je da opća čestina laganja ima značajan učinak na moralističko SPO, prosocijalno i antisocijalno svakodnevno laganje i antisocijalno direktno laganje, nakon kontrole učinka dobi i spola.
. |
