Među važnim socijalizacijskim utjecajima na učenička motivacijska uvjerenja, a posljedično i na školski uspjeh u STEM području, ističu se ponašanja nastavnika u učioničkom i školskom okruženju. Pri tome, osim stvarnih ponašanja nastavnika, na školske ishode učenika, u značajnoj mjeri utječu učeničke percepcije i interpretacije tih nastavničkih ponašanja (Eccles i sur., 1983). Stoga je cilj ovog istraživanja opisati odnos učeničkih doživljaja pogleda nastavnika na njihove sposobnosti i učeničkih percepcija kvalitete rada nastavnika s motivacijskim uvjerenjima i školskim postignućem u određenim STEM predmetima, u kontekstu teorije očekivanja i vrijednosti Eccles i suradnika (1983). Podaci korišteni u radu prikupljeni su u sklopu JOBSTEM istraživačkog projekta kojeg je financirala Hrvatska naklada za znanost, a sudionike istraživanja čini 566 učenika šestih i sedmih razreda osam osnovnih škola s šireg područja grada Zagreba i okolice u dobi od 12 do 14 godina (M =13,388, sd = 0,59). Učenici su ispunjavali upitnike koji se odnose na konstrukte vezane uz učeničke percepcije rada nastavnika i motivacijska uvjerenja, pri čemu su mjere konstrukata pratile operacionalizacije Ecclesove teorije (Eccles, i sur., 1983). Dobivena je statistički značajna razlika u učeničkim doživljajima rada i pogleda nastavnika s obzirom na prethodno postignuće učenika, na način da su učenici koji su postizali više ocjene procjenjivali da ih nastavnici vide boljima u predmetu te da nastavnici češće ističu zanimljivosti i važnost gradiva. U predmetu tehničke kulture nije dobivena značajna razlika u percepcijama kvalitete rada nastavnika s obzirom na prethodno postignuće. Medijacijskim analizama dobiveno je da učenički doživljaj samoefikasnosti i interes za predmet mogu objasniti odnos konstrukata vezanih uz učenički doživljaj rada nastavnika i školskog postignuća, u predmetu biologija. U predmetu tehnička kultura motivacijskim uvjerenjima nije se mogao objasniti odnos učeničkih percepcija kvalitete rada nastavnika i školskog postignuća.