Brak i obitelj prisutni su od najranije ljudske prošlosti, poput rada i njegove podijele, žene obavljaju kućanske poslove i brinu za djecu, dok muškarci obavljaju poslove o kojima ovisi prežitak obitelji. Razvojem društva, u početnim fazama žena i dalje ostaje kod kuće, i obavlja ulogu domaćice i majke, dok muškarac radi izvan kuće i brine o sigurnosti obitelji, no s industrijalizacijom stvari se drastično mijenjaju. Žene postaju konkurent na tržištu rada, naglasak se stavlja na posao van kuće. Dobivanjem većih prava u 20. st. žene se okreću svojoj karijeri, preuzimaju veću odgovornost na poslu, nehotice tim postupkom mijenjaju model obitelji i njezinu strukturu. Promjene unutar obitelji prate i sociolozi te daju vlastita tumačenja fenomena obitelji i promjena koja se događaju unutar obitelji. Modeli obitelji se mijenjaju, više nije samo jedan hranitelj obitelji, već postoje mogućnosti i za dva, uočljiva je pojava istospolnih brakova i obitelji, koji stvaraju vlastiti i drugačiji tip obitelji. Poslovno okruženje pozitivno i negativno utječe na obitelj, pogotovo na djecu, ali i na sam brak. Posao daje ekonomsku sigurnost i priliku za napredak, ali žene doživljavaju sukob majčinske i poslovne uloge, dok muškarci gube svoju ulogu roditelja zbog prevelike zaokupljenosti poslom. Svjesni tih problema, kompanije se odlučuju na uvođenje obiteljski usmjerenih radnih politika, koje bi trebale pomoći zaposlenicima u boljem balansiranju svojih obaveza na poslu i van njega, također radne politike imaju svoje pozitivne i negativne strane. Naposljetku pojedinci mogu sami sebi pomoći, komunikacijom sa svojim partnerom i organizacijom radnog vremena. Stres u obitelji ne pojavljuje se samo zbog balansiranja poslovnih i privatnih obaveza, već se pojavljuje i zbog gubitka posla ili nesigurnosti zaposlenja, znan kao ekonomski stres, koji utječe prvo na pojedinca, a zatim se prelijeva na sve članove obitelji.