Metafizika pripada najstarijim filozofskim disciplinama. Potječe iz starogrčke filozofije, a zadaća joj je odgonetnuti počela na kojima je izgrađen svijet i nadosjetilne predodžbe. Filozofske struje su, tijekom stoljeća filozofske misli, oduvijek imale podijeljena stajališta o relevantnosti metafizičkih stavova i njezine nužnosti za objašnjavanje svijeta. Metafizici se najviše zamjera činjenica da želi doći do spoznaje bez uporabe iskustva. Prvu značajniju kritiku metafizike dao je David Hume. Ta je kritika utjecala na razvoj filozofskih tradicija koje pokušavaju eliminirati metafiziku iz filozofije, a u tome je najistaknutiju ulogu imala analitička filozofija. Gottlob Frege jedan je od pionira razvoja analitičke filozofije. U svojim djelima naglašava nužnost oštrog razdvajanja psiholoških i logičkih razmatranja, tvrdeći da metafizički iskaz nije u skladu s logičkim zakonima i pravilima tvrđenja, suđenja i zaključivanja. Stvaranjem “pojmovnog pisma” Frege želi omogućiti valjano zaključivanje i onemogućivanje zabluda koje neki iskazi mogu nositi. Fregeov nasljednik Bertrand Russell želio je stvoriti logički idealan jezik koji bi bio potpuno neovisan o prirodnom jeziku, a istodobno bi davao relevantnije odgovore na pitanja fizike. Svojom kritikom znanosti Russell vrši distinkciju između znanstvenosti i analitičke filozofije kojom želi dosegnuti granice empirizma. Negirajući dedukciju i indukciju, Russell stvara novu nedefiniranu spoznaju te na kraju završava u skepticizmu već viđenom kod Humea. Wittgenstein svojom kritikom metafizike želi dokazati nepostojanost metafizike te propozicije dijeli na smislene, besmislene i nesmislene. Metaforom ljestvi u djelu Tractatus daje uvid u ispravan način sagledavanja svijeta, a nakon toga to poimanje treba odbaciti i svijet prepoznati kao besmislen. Carnap, jedan od najistaknutijih članova Bečkog kruga metafiziku je u potpunosti želio eliminirati iz filozofije, te je svako pitanje na koje se ne može odgovoriti znanstvenim pristupom smatrao besmislenim. Razvio je teoriju znanosti u kojoj glavnu ulogu ima logička analiza čiji je zadatak apstrahirati iskaze prirodne znanosti.