| Sažetak | Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Slavonija, kao važna regija istočne Hrvatske, doživjela je značajne socio-demografske i etničke promjene koje su ostavile dubok trag na prostoru i društvu. Ovaj rad analizira ključne demografske procese i njihove učinke na Slavoniju, s posebnim naglaskom na razdoblje nakon Drugog svjetskog rata. Nakon ratnih razaranja, regija Slavonije suočila se s obnovom infrastrukture, gospodarstva i društva. Obnova je privukla migrante iz različitih dijelova Hrvatske i drugih bivših jugoslavenskih republika, što je rezultiralo značajnim promjenama u etničkoj i demografskoj strukturi. Dolazak novih stanovnika, u kombinaciji s povratkom izbjeglica i raseljenih osoba, doveo je do različitih demografskih dinamika unutar regije. U pogledu etničke strukture, Slavonija je tradicionalno bila dom većinski hrvatskog stanovništva. Međutim, dolazak novih migranata i povratnika doveo je do raznolikosti etničkog sastava. Pripadnici različitih etničkih skupina, uključujući Srbe, Mađare, i druge manjine, postali su sastavni dio slavonske zajednice. Demografske promjene obuhvatile su i prostornu raspodjelu stanovništva. Urbanizacija je postala sve izraženija, s gradovima kao što su Osijek, Vukovar, Slavonski Brod i drugima kao glavnim središtima privlačenja ljudi zbog radnih prilika i infrastrukturnih resursa. Ova koncentracija stanovništva u gradovima imala je utjecaja na ruralna područja koja su se suočavala s depopulacijom. Jedan od ključnih demografskih procesa bio je i natalitet. Promjene u ekonomskim uvjetima, društvenim normama i pristupu zdravstvenoj skrbi utjecale su na stopu nataliteta. Period nakon Drugog svjetskog rata obilježen je fluktuacijama u natalitetu, a ponekad se javio i negativan prirodni prirast. Ovi demografski pokazatelji imali su dugoročne implikacije na strukturu populacije. Uz demografske promjene, političke i ekonomske okolnosti također su oblikovale Slavoniju. Tranzicija prema samostalnoj Hrvatskoj kao neovisnoj državi, a kasnije i raspad Jugoslavije, imali su utjecaja na političku i socijalnu dinamike regije. Ovi događaji doprinijeli su i etničkim napetostima i konfliktima, posebno tijekom devedesetih godina. |
| Sažetak (engleski) | After the end of World War II, Slavonia, as an important region in eastern Croatia, experienced significant socio-demographic and ethnic changes that left a profound impact on its territory and society. This paper analyzes key demographic processes and their effects on Slavonia, with a special emphasis on the period after World War II. Following the wartime destruction, the Slavonia region faced the reconstruction of infrastructure, economy, and society. This recovery attracted migrants from different parts of Croatia and other former Yugoslav republics, resulting in significant changes in ethnic and demographic structure. The influx of new residents, combined with the return of refugees and displaced persons, led to diverse demographic dynamics within the region. In terms of ethnic composition, Slavonia traditionally housed a majority Croatian population. However, the arrival of new migrants and returnees led to ethnic diversity. Members of different ethnic groups, including Serbs, Hungarians, and other minorities, became integral parts of the Slavonian community. Demographic changes also encompassed spatial population distribution. Urbanization became more pronounced, with cities such as Osijek, Vukovar, Slavonski Brod, and others becoming primary centers of attraction due to job opportunities and infrastructure resources. This population concentration in cities had an impact on rural areas, which experienced depopulation. One of the key demographic processes was birth rate. Changes in economic conditions, social norms, and access to healthcare influenced the birth rate. The period after World War II saw fluctuations in birth rates, sometimes even a negative natural increase. These demographic indicators had long-term implications for population structure. Alongside demographic changes, political and economic circumstances also shaped Slavonia. The transition towards an independent Croatia as a sovereign state, and later the dissolution of Yugoslavia, had impacts on the political and social dynamics of the region. These events also contributed to ethnic tensions and conflicts, particularly during the 1990s. |
