Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost između subjektivne dobrobiti i zdravih životnih navika. Subjektivna dobrobit definirana je kroz zadovoljstvo trenutnom životnom situacijom, pozitivnim i negativnim afektima, dok su zdrave životne navike obuhvaćale varijable pušenje, konzumiranje alkohola i bavljenje fizičkom aktivnošću. Istraživanje je provedeno na uzorku od N=8668 sudionika u sklopu istraživanja Nacionalnog indeksa sreće, koje su provodili Hendal d.o.o., časopis Banka i Alianz osiguranje 2011. godine. U dogovoru s tvrtkom Hendal dobiveni podaci korišteni su i obrađeni za potrebe ovog diplomskog rada. Rezultati pokazuju kako postoji povezanost između subjektivne dobrobiti i sociodemografskih osobina te subjektivne dobrobiti i zdravih životnih navika na način da je subjektivna dobrobit niža kod starijih osoba i pušača, a viša kod visoko obrazovanih i onih koji se bave fizičkom aktivnošću i konzumiraju alkohol. Rezultati regresijskih analiza pokazali su da je doprinos zdravih životnih navika u predviđanju subjektivne dobrobiti vrlo mali u odnosu na socio-demografske osobine. Kao najbolji prediktor iz seta socio-demografskih varijabli pokazala se dob, a kao najbolji prediktor iz seta zdravih životnih navika bavljenje fizičkom aktivnošću. Dobiveni rezultati su u skladu s prijašnjim istraživanjima.