Cilj ovog istraživanja je bio ispitati jesu li i u kojem stupnju socio-demografske karakteristike te prijašnje postojanje psihičkih problema, stupanj kognitivnog funkcioniranja, socijalna zrelost, te stanje i crta anksioznosti povezani sa stupnjem ispitne sugestibilnosti. U istraživanju je sudjelovala 101 osoba prosječne dobi M=15.76 godina, a podaci su prikupljeni tijekom vještačenja vjerodostojnosti njihovog iskaza, odnosno vještačenja sposobnosti osobe za iskazivanje u periodu između 2008. i 2016. godine. Općenito se pokazalo da je ukupna sugestibilnosti sudionika bila veća od prosjeka populacije, dok im stanje i crta anksioznosti, socijalna zrelost te kognitivno funkcioniranje bili ispod prosjeka populacije. Veća sugestibilnosti bila je povezana sa sniženim kognitivnim funkcioniranjem i manjom socijalnom zrelošću. Set odabranih prediktora donekle dobro predviđa ukupnu ispitnu sugestibilnost, neposredno dosjećanje, promjenu i podlijeganje sugestivnom pritisku. Najbolji prediktori neposrednog dosjećanja i promjene odgovora su neverbalni i ukupni kvocijent inteligencije, a podlijeganja sugestivnom pritisku dob djeteta. Osobe niže inteligencije imale su slabije neposredno dosjećanje te veću iskazanu sugestibilnost od osoba više inteligencije; osobe niže socijalne zrelosti imaju slabije neposredno pamćenje i veću ukupnu sugestibilnost od osoba koje su socijalno zrelije; osobe kod kojih je više izražena akutna anksioznost imale su i više izraženo podlijeganje sugestivnom pritisku od osoba manje izražene akutne anksioznosti te osobe s izraženijom crtom anksioznosti imale su i lošije neposredno dosjećanje, više izraženo podlijeganje sugestivnom pritisku i veću ukupnu sugestibilnosti od osoba s manje izraženom crtom anksioznosti.