Energetsko siromaštvo predstavlja rastući problem u modernim društvima. Ovim istraživanjem pokušala sam otkriti razinu kvalitete života ljudi koji žive u energetski siromašnim kućanstvima, što je ujedno i cilj ovog istraživanja. Kako bih ostvarila cilj istraživanja i odgovorila na istraživačko pitanje koristila sam kvalitativnu metodologiju iz očišta analize narativa, te metodu polustrukturiranog intervjua na uzorku od šest sudionika različitih spolnih i dobnih kategorija. Sudionici istraživanja su volonteri s projekta Reach koji su prikupljali podatke o energetski siromašnim kućanstvima u sklopu projekta kojega je provela udruga DOOR s korisnicima, osobama koje žive u energetski siromašnim kućanstvima, na području Sisačko- Moslavačke županije. Kako je jasno iz odabira uzorka, podatke o kvaliteti života ljudi u energetski siromašnim kućanstvima prikupljala sam sekundarnim putem, ne izravno od samih korisnika nego od volontera koji su sudjelovali na terenskom istraživanju. Volonteri su u polustrukturiranim intervjuima iznjeli svoje stavove o stanju kućanstva koje su posjetili, načinu na koji su ih ljudi primili u svoj dom, prepričali životne priče tih ljudi i donijeli zaključke od glavnim problemima s kojima se energetski siromašno stanovništvo susreće. Rezultati istraživanja su prvenstveno pokazali kako je kvaliteta života u energetski siromašnim kućanstvima loša. Neki od važnijih nalaza su i da postoji negativan utjecaj života u neadekvatnim uvjetima na zdravstveno stanje ljudi (vlaga kao najčeći uzročnik), da je prošireno nepoznavanje termina i značenja energetskog siromaštva od strane ljudi koji žive u takvim kućanstvima, te također je primjetan utjecaj civilnog društva na lokalnu zajednicu, i utjecaj utjecaj loše prostorne i socijalne integracije na život ljudi. Volonteri su većinom navodili kako bi im najveći problem života u takvoj sredini bio nedostatak perspektive i općenito stanje na tržištu rada. Iznenađujući zaključak istraživanja je kako svi navedeni problemi nisu nužno razlog za nezadovoljstvo i kako sreća ljudi ne ovisi o uvjetima života, a još manje o imovinskom statusu pojedinca.