Rad Sociološki aspekti paranoje nadopunjuje dosadašnje znanje o uzrocima paranoje sa sociološkog aspekta. Pretpostavlja se da je modernizacija (i društvo rizika kao posljedica modernizacije) doprinijela broju paranoičnih pojedinaca i intenzitetu paranoičnih misli. Sam rad neće, niti može, iznijeti sve sociološke faktore koji doprinose razvoju paranoje jer su uzročnici paranoje poprilično široka i kompleksna tema – cilj ovog rada je iznijeti uzročne faktore koji su se do sada dokazali najutjecajnijima, te ih proučiti u kontekstu modernizacije radi boljeg razumijevanja zašto danas postoji veliki broj paranoičnih ljudi. Prvi dio rada iznosi dosadašnja znanja o paranoji: povijest pojma „paranoja“, definicije paranoje te kako određene situacije mogu poticati paranoični način razmišljanja. Na temelju znanja iznesenog u prvom djelu, drugi dio rada proučava koje su promjene, uzrokovane modernizacijom, doprinijele razvoju paranoičnih misli. Navedene promjene će se proučavati: sekularizacija, urbanizacija, pojava senzacionalističkog načina izvještavanja, pojava fleksibilnog načina zapošljavanja, povećanje broja imigranata te promjene uzrokovane novom percepcijom rizika.