Ekstremistička obiljeţja su integrativni dio medijskih izvještavanja, meĎutim, njihova prisutnost u medijima je interesantno polazište za istraţivanje. Provedenim istraţivanjem čiji je glavni cilj bio utvrditi broj ekstremističkih obiljeţja u dnevnim novinama u prva dva tjedna nakon formiranja nove Vlade Republike Hrvatske u siječnju 2016. došlo se do sljedećih rezultata. Prema analizi 28 tiskovnih izdanja Jutarnjeg i Večernjeg lista došlo se do podatka da je unutar dva tjedna nakon formiranje Nove vlade bilo 118 članaka koji su klasificirani kao ekstremistički. Gledajući prema statistici tek je neznatno veći broj ekstremističkih članaka objavljen u Jutarnjem listu. Istraţivanjem su se utvrĎivali najčešće sadrţajne ideološke predmete priloga. Prema redoslijedu rezultata istraţivanja su fašistička obiljeţja, šovinistička obiljeţja te radikalna obiljeţja najčešće spomenute ideološke predmetne odrednice priloga. Analizirane novine pratile su vremenski slijed nedavnih dogaĎaja, iako se nakon ove analize stječe dojam da prilozi nisu objektivno prenijeli pojedine dogaĎaje niti analitički pisali u prilozima unutar kojih se pojavljuje ekstremistički diskurs. Ne moţemo zaključiti kako je ekstremistički sadrţaj bio dominantna tematika u periodu kojeg je obuhvaćala provedena analiza. MeĎutim njegova prisutnost, ponekad na prvim stranicama pojedinih novina, opet govori o uredničkoj strategiji tiskovina koje daju veliki značaj kontroverznim temama s ekstremističkim diskursom.