| Sažetak | U posljednje vrijeme često se poziva na koncept lova na vještice kako bi se opisala vrsta postupka za odlučivanje o krivici osobe protiv koje je podignuta optužba. Ali što je točno lov na vještice?
Deset je uvjeta formulirano kao akumulator svojstava koja karakteriziraju lov na vještice kao okvir u kojem se koriste argumenti: (1) pritisak društvenih snaga, (2) stigmatizacija, (3) klima straha, (4) sličnost sajamskom suđenju, (5) upotreba simuliranih dokaza, (6) simulirano stručno svjedočenje, (7) neučinkovita sposobnost karakteristična za dokaze, (8) preokret polariteta, (9) neotvorenost i (10) upotreba učitane tehnike pitanja. Lov na vještice, kako je karakterizirano ovim kriterijima, pokazuje kako bi djelovao kao negativna normativna struktura za procjenu argumentacije koja se koristi u određenim slučajevima. U gotovo svakom dokumentiranom društvu, ljudi vjeruju da neke nesreće uzrokuju zlobni prijatelji grupe koji koriste magiju ili nadnaravne moći. Nekoliko je koncepata zlonamjernih mističnih praktičara, uključujući čarobnjake (koji koriste naučene čarolije), posjednike zlog oka (koji prenose ozljede svojim pogledima i riječima) i vještice (koji posjeduju supersile, predstavljaju egzistencijalne prijetnje i upuštaju se u moralno gnjusna djela). Navedena se uvjerenja razvijaju iz tri kulturna selektivna procesa: izbor za intuitivnu magiju, izbor za vjerojatna objašnjenja utjecajne nesreće i izbor za demoniziranje mitova koji opravdavaju zlostavljanje. Odvojeno, ovi selektivni programi stvaraju raznolike tradicije kao što su šamanizam, teorije zavjere i kampanje protiv heretika – ali diljem svijeta stvaraju odbojnu i strahujuću vješticu. |
| Sažetak (engleski) | n recent times, the concept of witch-hunting has often been invoked to describe the type of procedure for deciding the guilt of the person being indicted. But what exactly is a witch hunt?
Ten conditions are formulated as a battery of traits that characterize witchcraft as a framework in which to use arguments: (1) pressure from social forces, (2) stigmatization, (3) climate of fear, (4) similarity to fair trials, (5) use of simulated evidence, (6) simulated expert testimony, (7) ineffective evidence-specific ability, (8) reversed polarity, (9) unopened, and (10) use of question technique loaded. Witch-hunting, as characterized by these criteria, shows how it would act as a negative normative structure for evaluating the argument used in specific cases. In almost every documented society, people believe that some accidents are caused by evil friends of the group using magic or supernatural powers. There are several concepts of malicious mystical practitioners, including wizards (who use learned spells), evil-eye possessors (who transmit injuries through their views and words), and witches (who possess superpowers, pose existential threats, and engage in morally repugnant acts). The aforementioned beliefs are developed from three culturally selective processes: the choice for intuitive magic, the choice for probable explanations for an influential accident, and the choice to demonize the myths that justify abuse. Separately, these selective programs create diverse traditions such as shamanism, conspiracy theories, and campaigns against heretics - but around the world they create a repulsive and fearsome witch. |
