U projektu će se obraditi teme koje nisu bile predmetom ni istraživanja ni valoriziranja. Početak je 1874. godina kad je osnovano moderno Sveučilište u Zagrebu i kad je s radom započeo Mudroslovni (današnji Filozofski) fakultet u čijem je sastavu djelovala i katedra za filozofiju na kojoj su predavali filozofi koji su zaslužni za razvoj moderne filozofske misli u nas. Tad se javljaju prve filozofkinje u Hrvatskoj (Kučera, Rossi, Ebenspanger) koje su u svojim radovima pratile trendove u europskim filozofskim kretanjima. Godina s kojom završava projekt jest 1945. kada u središte proučavanja i podučavanja dolazi marksistička filozofija s čime započinje nova era u filozofskom životu Hrvatske. Premda se radi o kratkom razdoblju od 71 godine u kojem su se na malom prostoru vjerojatno svi filozofi međusobno poznavali i komunicirali, ipak je vladala raznolikost filozofskih pristupa i škola. Ističu se: novoskolastika, utjecaj razvoja prirodnih i društvenih znanosti, a posebice psihologije na filozofiju, novokantovstvo, herbartizam i njemački idealizam. Svakako je važno naglasiti da se u to doba počinje sustavno stvarati filozofija na hrvatskom jeziku što je prije toga bila rijetkost. Paralelno s time počinje se razvijati i hrvatska znanstveno-filozofska terminologija.