| Sažetak | Razumijevanje motivacije omogućava kreiranje različitih strategija pomoću kojih se može djelovati na razinu motiviranosti mladih sportaša. Brojna su istraživanja pokazala da motivacija mladih sportaša ovisi o njihovim osobnim karakteristikama kao što su motivacijska ciljna orijentacija, djetetova percepcija vrijednosti sporta kojim se bavi, percepcija vlastite samoefikasnosti i očekivanja i slično, ali i o situacijskim karakteristikama kao što su obiteljsko i sportsko okruženje.Teorija očekivanja i vrijednosti J. Eccles i suradnika (2005) povezuje očekivanja vlastite uspješnosti i percepciju vrijednosti bavljenja određenom aktivnošću s različitim socijalizacijskim faktorima, kao i sa zalaganjem, ustrajnošću i samim učinkom u toj aktivnosti, pa je upravo taj model izabran kao teoretsko polazište ovog rada. U ovom istraživanju naglasak je stavljen na djetetovu procjenu vrijednosti bavljenja sportom i percepciju samoefikasnosti i očekivanja vlastite uspješnosti kao posrednike u odnosu između roditeljskih očekivanja i spolnih stereotipa te motivacije njihove djece u sportu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 204 mladih sudionika, 96 sportašice i 108 sportaša koji se bave vodenim sportovima sa područja tri hrvatske županije (Zadarska županija, Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb). Prosječna dob ispitanika bila je 12.08 godina (SD=1.536; raspon 9-15). Vodeni sportovi obuhvaćeni ispitivanjem su: sinkronizirano plivanje (N=44), skokovi u vodu (N=34), vaterpolo (N=46) i plivanje (N=80). Korišten je Upitnik o bavljenju sportom i sportskom postignuću te upitnici kojima se ispitalo različite aspekte motivacije za bavljenje sportom, njihova samoefikasnost, vrednovanje sporta te roditeljski spolni stereotipi i potpora (Upitnik motivacije za sudjelovanjem: Participation Motivation Questionnaire – PMQ, Upitnik ciljne orijentacije u sportu: The Task and Ego Orientationin Sport Questionnaire – TEOSQ, Upitnik samoodređenja: Self-regulation Questionnaire - SRQ-E, Skala samoefikasnosti i očekivanja, Skala subjektivne vrijednosti bavljenja sportom (konstruirana za potrebe ovog istraživanja), Skala roditeljskih sportskih spolnih stereotipa (konstruirana za potrebe ovog istraživanja) i Skala roditeljske potpore.
Za obradu podataka primijenjeni su složeniji statistički postupci za utvrđivanje metrijskih karakteristika korištenih skala (faktorske analize, analize čestica / pouzdanosti). Kako bi se dobili odgovori na postavljene probleme istraživanja, korištene su analize varijance, multiple regresijske analize, te niz hijerarhijskih regresijskih analiza. Specifičnije, prva, druga i treća testirane su multiplim regresijskim analizama, a četvrta hipoteza odnosno, medijatorski odnosi provjereni su nizom hijerarhijskih multiplih regresijskih analiza prema postupku koji su predložili Baron i Kenny (1986). Rezultati ovog istraživanja u skladu sa postavljenim ciljevima i hipotezama. Cilj je ovog istraživanja bio provjeriti osnovne postavke motivacijske teorije očekivanja i vrijednosti J.Eccles i suradnika na mladim sportašima i sportašicama uključenima u vodene sportove. Regresijska analiza za kriterij percepcija samoefikasnosti i očekivanja u sportu kojim se bavi mladi sportaš/ica je pokazala da ovi prediktori zajedno objašnjavaju 39,8% varijance kriterija, a značajnim prediktorima pokazali su se percepcija roditeljskih očekivanja djetetove uspješnosti (β=0.38)i percipirana roditeljska potpora(β=0.36). Za kriterij djetetova percepcija vrijednosti sporta kojim se bavi je pokazalo da ovi prediktori zajedno objašnjavaju 28% varijance kriterija, a značajnim prediktorima su se pokazalipercepcija roditeljskih očekivanja djetetove uspješnosti (β=0.31) i precipirana roditeljska podrška (β=0.32). Percipirani roditeljski stereotipi nisu bili značajan prediktor djetetove percepcije samoefikasnosti u sportu kojim se bavi i percepcije vrijednosti tog sporta, te je time prva hipoteza djelomično potvrđena.
Regresijska analiza za kriterij djetetove ciljne orjentacije na zadatak je pokazala da prediktori (djetetova percepcija vrijednosti sporta kojim se bavi i djetetova percepcija samoefikasnosti i očekivanja) zajedno objašnjavaju 39,2% varijance kriterija, pri čemu su se značajnim prediktorima pokazali percepcija samoefikasnosti i očekivanja (β=0.27) i vrijednosti sporta (β=0.41). Analiza za kriterij djetetove ciljne orjentacije na ishod je pokazala da ovi prediktori zajedno objašnjavaju samo 7,9% varijance kriterija, pri čemu se značajnim prediktorom pokazala samo percepcija samoefikasnosti i očekivanja (β=0.27). Prema tome, i druga hipoteza je većim dijelom potvrđena. Nadalje, regresijskom analizom provjeren je prediktivni doprinos djetetove percepcije samoefikasnosti i očekivanja te percipirane vrijednosti sporta kojim se bavi za razinu autonomne regulacije kao kriterij s jedne strane, te za razinu kontrolirane regulacije s druge strane. Analiza za kriterij Automna regulacija je pokazala, da ovi prediktori zajedno objašnjavaju 66,8% varijance kriterija, a značajnim prediktorom pokazale su se djetetova percepcija vrijednosti sporta kojim se bavi (β=0.71) i percepcija samoefikasnosti (β=0.14). Analiza za kriterij Kontrolirana regulacija je pokazala da ovi prediktori zajedno objašnjavaju 7,9% varijance kriterija, pri čemu su se značajnim prediktorom pokazala djetetova percepcija vrijednosti sporta kojim se bavi (β=0.24). Kao prva i druga, treća hipoteza je potvrđena u najvećem dijelu. Četvrti cilj bio je provjeriti imaju li djetetova percepcija samoefikasnosti i vrijednosti sporta medijatorsku ulogu (metoda Baron i Kenny,1986.) u odnosu između percipiranih roditeljskih očekivanja i spolnih stereotipa s jedne strane i kvalitete djetetove motivacije za bavljenje sportom s druge strane (autonomna regulacija i kontrolirana regulacija). Prvi uvjet medijacije (nezavisna varijabla mora se pokazati značajnim prediktorom medijator varijable) djelomično je zadovoljen u slučaju kada su roditeljska očekivanja uspješnosti i spolni stereotipi roditelja bili prediktori, a djetetova percepcija vrijednosti sporta kriterij. Značajnim prediktorom pokazala su se samo percipirana roditeljska očekivanja (β=0.38). No, regresijskom analizom u kojoj su roditeljska očekivanja uspješnosti i spolni stereotipi roditelja bili prediktori, a djetetova percepcija samoefikasnosti kriterij, objašnjeno je 27,9% varijance kriterija. Značajnima su se prediktorima pokazali i percipirana roditeljska očekivanja (β=0.46) i roditeljski spolni stereotip u korist dječaka (β=0.46; na razini značajnosti 5%). Za drugi uvjet medijacije (za nezavisnu varijablu mora biti dokazano i da značajno pridonosi objašnjenju varijance zavisne varijable) rezultati su pokazali da prediktori objašnjavaju 18,4% varijance kriterija Autonomna regulacija, pri čemu su dva prediktora stistički značajna, i to posebno percipirana roditeljska očekivanja (β=0.35), a spolni stereotipi roditelja u korist djevojčica nešto manje (β=0.15; značajno na razini značajnosti od 5%). U nastavku, rezultati regresijske analize sa percipiranim roditeljskim očekivanjima i spolnim stereotipima roditelja kao prediktorima i motivacijskom varijablom Kontrolirana regulacija kao kriterijem pokazuju da prediktori u ovom slučaju objašnjavaju 6,3% kriterija, sa značajnim prediktorom percipiranim roditeljskim očekivanjima (β=0.25). Treći uvjet medijacije (medijator mora objašnjavati zavisnu varijablu) zadovoljen je potpuno u slučaju zavisne varijable Autonomna regulacija jer su obje medijator varijable (djetetova percepcija samoefikasnosti i vrijednosti sporta) bile značajni prediktori, dok je za zavisnu varijablu Kontrolirana regulacija samo djetetova percepcija vrijednosti sporta bila je značajni prediktor. Četvrti medijacijski uvjet: efekt nezavisne varijable na zavisnu varijablu morao bi biti manji (nakon uvođenja medijatorske varijable u regresijsku jednadžbu) nego što je bio u drugom koraku ovoga postupka. Provedene analize su pokazale da varijabla Roditeljskih očekivanja u potpunosti gubi značajnost nakon uvođenja medijator varijable Vrijednosti sporta u regresijsku jednadžbu, varijabla Roditeljskih očekivanja gubi na značajnosti (iako ne postaje sasvim neznačajan prediktor) nakon uvođenja medijator varijable Vrijednosti sporta u regresijsku jednadžbu, te obje nezavisne varijable, Roditeljska očekivanja i Spolni stereotip u korist djevojčica, u potpunosti gube na značajnosti nakon uvođenja medijator varijable Vrijednosti sporta u regresijsku jednadžbu. Osim navedenog znanstvenog, praktični doprinos odnosi se na smjernice kako se utjecajem na roditeljska očekivanja i spolne stereotipe u sportu može djelovati na izbore i motivaciju za bavljenje sportom njihove djece. Percipirana roditeljska očekivanja imaju značajan utjecaj na procjenu vrijednosti bavljenja sportom i očekivanja vlastite uspješnosti (samoefikasnost) mladih sportaša/ica. Nadalje, percepcija samoefikasnosti i percepcija vrijednosti sporta kojim se bave kod mladih je sportaša i sportašica povezana s višim razinama ciljne orijentacije na zadatak i s većom razinom autonomne regulacije motivacije. Ovi nalazi pokazuju koliko je važno educirati roditelje o važnosti njihove podrške mladom sportašu/ici tako da im naglašavaju vrijednost bavljenja sportom te da usmjeravaju njihove sportske aktivnosti na način koji zadovoljava njihovu potrebu za autonomijom (jer je njihov njihov doprinos percepciji samoefikasnosti i precepciji vrijednosti sporta kod mladih sportaša/ica uvijek prisutan u većem ili manjem opsegu). Nadalje, roditeljska očekivanja na Autonomnu regulaciju motivacije za bavljenje sportom njihove djece u potpunosti djeluju preko djetetove percepcije samoefikasnosti i vrijednosti tog sporta, dok na Kontroliranu regulaciju djeluju direktno i posredno preko djetetove percepcije vrijednosti sporta. |
| Sažetak (engleski) | Understanding motivation allows creating different strategies that can influence the level of motivation of young athletes. Numerous studies have shown that the motivation of young athletes depends on their personal characteristics such as motivational targeting, child perceptions of the value of the sport, perception of their own self-efficacy and expectations, and similar situations as well as the situation characteristics such as the family and sports environment. Eccles et al. Expectancy-Value Theory (2005) combines the expectations of one's own performance and the perception of value of activity with a variety of socialization factors as well as with the commitment, persistence and effect of the activity itself. Thus, the model was chosen as the theoretical starting point of this work . In this research, emphasis was placed on the child's assessment of percived value of sport and expectations of their own performance as a mediator in relation to parental expectations, gender stereotypes and the motivation of their children in sport. Survey data collection was conducted on a sample of 204 young athletes (female = 96) and athletes (male = 108) dealing with water sports from the three Croatian Counties (Zadar County, Primorje Gorski Kotar County and City of Zagreb). Average age of respondents was 12.08 years (SD = 1.536, range 9-15). The water sports we have covered are: synchronized swimming (N = 44), diving (N = 34), water polo (N = 46) and swimming (N = 80). We used Questionnaire of Sport and Sports Achievement and other questionnaires that examined various aspects of sporting motivation, their self-effacement, sports evaluation, and parental sexual stereotypes and support (Participation Motivation Questionnaire – PMQ, The Task and Ego Orientationin Sport Questionnaire – TEOSQ, Self-regulation Questionnaire - SRQ-E, Scale of Self-Efficiency and Expectations, Scale of subjective sport value (designed for the purpose of this research), Scale of Parental Sports Gender stereotypes (constructed for the purpose of this research) and the Skull of Parental Support.
More complex statistical methods were used for determining the metric characteristics of the scales used (factor analysis, particle/reliability analysis). In order to get answers to the set research problems, variance analyzes, multiple regression analysis, and a series of hierarchical regression analyzes were used. Specifically, the first, second and third hypothesis were tested by multiple regression analysis, and the fourth hypothesis - mediation relationships were verified by a series of hierarchical multiplicative regression analysis according to the procedure proposed by Baron and Kenny (1986). Results of this research are in accordance with set goals and hypotheses. The aim of this research is to examine the basic settings of Eccles et al. Expectancy -Value Theory (2005) on young athletes and athletes involved in water sports. The regressive analysis of the child's perceptions of self-efficacy and expectations in the sport showed that these predictors together account for 39.8% of the variance of the criteria, and the mean significant predictors showed the perception of parental expectations of the child's performance (β = 0.38) and precipitated parental support β = 0.36), while for the criterion of the child's perception of the value of their sport, it has been shown that these predictors together account for 28% of the variance of the criteria, and as in the previous analysis significant predictors showed the perception of parental expectations of the child's performance (β = 0.31) Parental Support (β = 0.32). Perceived parental stereotypes were not a significant predictor of a child's perceptions of self-efficacy in the sport that deals with the perceptions of the value of that sport, and thus the first hypothesis was partially confirmed.
The regression analysis for the child's goal orientation showed that the predictors (child's perception of the value of the sport and the child's perception of self-efficacy) together explain 39.2% of the variance of the criteria, with significant predictors of perceptions of self-efficacy and expectations (β = 0.27 ) and values of sport (β = 0.41). The analysis of the child's goal orientation criterion on the outcome showed that these predictors together account for only 7.9% of the variance of the criteria, with only a perception of self-efficacy and expectations (β = 0.27) as a significant predictor. Thus, the second hypothesis is mostly confirmed.
Furthermore, the regression analysis provided a predictive contribution to the child's perception of self-efficacy and expectations and the perceived value of sport with the level of Autonomous Regulation as a criterion on the one hand, and on the level of controlled regulation on the other. Analysis for the criterion The Autonomous Regulation has shown that these predictors together account for 66.8% of the variance of the criteria, and a significant predictor showed the child's perceptions of the value of sports (β = 0.71) and the perception of self-efficacy. Analysis of the criterion Controlled Regulation has shown that these predictors together explain 7.9% of the variance criteria, with a significant predictor showing the child's perception of the value of the sport (β = 0.24). Like the first and second, the third hypothesis is also is confirmed in the most part. The fourth condition of mediation: the effect of the independent variable on the dependent variable must be lower (after introducing the median variable into the regression equation) than it was in the second step of this procedure. The analyzes have shown that the variables of Parental Expectations completely lose significance after the introduction of the variable median Sports values in the regression equation, the variance of Parental Expectations loses significance (although it does not become quite an unpredictable predictor) after the introduction of the variable median Sports values in the regression equation and both independent variables , Parenting Expectations and Percived parental gender stereotype in favor of a girl, completely lose significance after introducing the variable median of the Sports Values into the regression equation.
In addition to the scientific, the practical contribution relates to guidelines on how influencing parents' expectations and gender stereotypes in sports can influence choices and motivation of their children in sports. Perceived parental expectations have a significant impact on the evaluation of the value of sports and the expectations of young athletes self-efficacy. Furthermore, the perception of self-efficacy and the perception of the value of the sport they practice in young people are associated with higher levels of goal orientation and greater autonomic regulation of motivation. These findings show the importance of educating parents about the importance of supporting a young athlete by emphasizing the value of playing sports and directing their sporting activities in a way that satisfies their need for autonomy (as their contribution to the perception of self-efficacy and the perceived value of sport is for young athletes always present to a greater or lesser extent).
Furthermore, the parents' expectations of the Autonomic Regulation of their children's motivation in sports are fully acted by the child's perception of the sport's self-efficacy and value, while Controlled Regulation acts directly and indirectly through the child's perception of the sport's value. |
