Temeljem empirijskih nalaza koji pokazuju da djevojke i žene znatno rjeđe sudjeluju u organiziranim sportskim aktivnostima te potaknuta seksističkim načinom prikaza sportašica u medijima, kao i brojnim pritužbama o neravnopravnom položaju sportaša i sportašica u hrvatskom društvu, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske Višnja Ljubičić, dipl. iur. Predlaže provedbu istraživanja s ciljem utvrđivanja zastupljenosti negativnih stavova prema sportašicama te doživljaja rodne (ne)ravnopravnosti u sportu mladih u Hrvatskoj. S obzirom da u posljednje vrijeme sve veći broj djevojaka iskazuje interes za sudjelovanjem u sportovima čije karakteristike odstupaju od obilježja koja se uobičajeno pripisuju ženskim rodnim ulogama, u suradnji s predstavnicom Hrvatskog rukometnog saveza dr. sc. Lidijom Bojić-Ćaćić, provedeno je istraživanje u okviru kojeg su analizirane specifične barijere i izazovi s kojima se susreću sportašice koje se u Hrvatskoj bave tradicionalno „muškim“ sportom. U knjizi „Djevojkama bi bilo bolje da se bave nečim drugim, a ne sportom - Stavovi prema sportašicama i (ne)ravnopravnost u sportskom okruženju“ rezultati spomenutog istraživanja sagledani su u kontekstu dosadašnjih teorijskih i empirijskih spoznaja u ovom području. Pored navedenog, posebna pažnja posvećena je praktičnoj primjeni istraživačkih nalaza pri kreiranju javnih politika i mjera namijenjenih suzbijanju negativnih rodnih stereotipa i predrasuda te uspostavi rodne ravnopravnosti u sportskom okruženju. Knjiga se sastoji od četiriju dijelova. U prvom dijelu pod nazivom „Trčiš kao djevojčica“ prikazani su empirijski nalazi koji upućuju na višestruke dobrobiti bavljenja sportom za vrijeme djetinjstva i adolescencije, kao i podaci koji pokazuju da se djevojke rjeđe uključuju u organizirane sportske aktivnosti te češće odustaju od bavljenja sportom. U ovom dijelu naveden je i pregled dosadašnjih spoznaja o obilježjima i posljedicama negativnih stavova prema sportašicama te rezultati istraživanja koji pokazuju da, unatoč porastu broja sportašica, status djevojaka i žena u sportu nije značajno unaprijeđen. U drugom dijelu „Djevojkama bi bilo bolje da se bave nečim drugim, a ne sportom“ prikazani su rezultati kvantitativnog istraživanja o zastupljenosti i obilježjima negativnih stereotipa i predrasuda prema sportašicama te doživljaju rodne (ne)ravnopravnosti u sportu. U istraživanju je sudjelovalo 522 rukometaša i rukometašica adolescentne dobi te 171 rukometni trener i trenerica iz različitih dijelova Hrvatske. Dobiveni rezultati analizirani su u kontekstu ranijih empirijskih nalaza te su predložene smjernice za buduća istraživanja u ovom području. Na kraju drugog dijela razmatraju se dobrobiti uspostave rodne ravnopravnosti u sportu na razini pojedinca, sportskih klubova, saveza i sportskih organizacija te na razini društva u cjelini. U trećem dijelu koji nosi naziv „Dečki, igrajte kao cure!“ navedene su znanstvene utemeljene preporuke za pokretanje pozitivnih društvenih promjena, odnosno različite mjere koje mogu doprinijeti suzbijanju negativnih rodnih stereotipa i predrasuda u sportu te uspostavi ravnopravnog statusa sportaša i sportašica u Hrvatskoj. U posljednjem, četvrtom dijelu knjige, pod nazivom „Od sada ću tome posvećivati više pažnje“ prikazani su rezultati evaluacije provedene edukacije o negativnim rodnim stereotipima i rodnoj (ne)ravnopravnosti u sportu na kojoj su sudjelovali rukometni treneri i trenerice. Odgovori polaznika/ca analizirani su u kontekstu važnosti edukacije o ovim temama u okviru stručne izobrazbe sportskih kadrova. Knjiga „Djevojkama bi bilo bolje da se bave nečim drugim, a ne sportom – Stavovi prema sportašicama i (ne)ravnopravnost u sportskom okruženju“ namijenjena je znanstvenicima/ama i istraživačima/cama te visokoškolskim nastavnicima/ama i studentima/cama u području psihologije i sociologije sporta, sportskim djelatnicima/ama te donositeljima javnih politika koji u značajnoj mjeri mogu doprinijeti suzbijanju negativnih rodnih stereotipa i uspostavi rodne ravnopravnosti u sportu. Pored navedenog, knjiga je namijenjena nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture, ali i roditeljima kojima može pomoći u procesu osvješćivanja rodnih stereotipa i njihovih posljedica.