| Sažetak | Problematika stvaranja adekvatnih kurikula učiteljskih studija predstavlja vrlo aktualnu temu posljednjih nekoliko godina. Ova doktorska disertacija svojim rezultatima doprinosi cjelokupnom kvalitetnom razumijevanju i interpretaciji stanja generičkih i predmetno - specifičnih kinezioloških kompetencija učitelja u primarnoj edukaciji s namjerom unapređenja studijskih programa te uspostavljanjem kvalitetnijeg osposobljavanja studenata za njihov rad u primarnom obrazovanju. Predmet su istraživanja ove doktorske disertacije kompetencije učitelja primarnoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj, kao i kompetencije studenata koji studiraju na učiteljskim studijima na svih šest različitih visokih učilišta, što kao posljedicu ima različite studijske programe na nacionalnoj razini s obzirom na autonomiju akademskih institucija. Cilj istraživanja jest putem samoprocjene vlastitih kompetencija dijagnosticirati kineziološke kompetencije studenata i učitelja primarnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj kroz prizmu vrijednosnih orijentacija te utvrditi postoje li razlike među njima u stavovima o usvojenosti generičkih i predmetno - specifičnih kompetencijama za rad u tjelesno i zdravstvenom odgojno - obrazovnom području. Također se želi utvrditi moguće razlike između studenata i učitelja primarnog obrazovanja u strukturi latentnog prostora, generičkih i predmetno - specifičnih kompetencija prema razini važnosti kojom ispitanici ocjenjuju kompetencije. Uzorak ispitanika sastojao se od studenata učiteljskih studija u Republici Hrvatskoj koji su bili apsolventi te u završnoj godini studija uz uvjet da su položili ispite iz kinezioloških kolegija. Istraživanje je provedeno na ovim sveučilištima: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Splitu, Sveučilište Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 398 studenata, odnosno 93,20 % ukupne populacije koji su u tom trenutku zadovoljavali uvjete istraživanja. Učitelji su predstavljali drugu skupinu ispitanika, također područja Republike Hrvatske. Ukupno je sudjelovalo 1804 učitelja što predstavlja 15,52 % ukupnog broja svih učitelja (N = 11622) zaposlenih u državnim školama Republike Hrvatske. Ukupan uzorak ispitanika obiju istraživačkih skupina, studenata i učitelja, iznosio je 2202 ispitanika. Kineziološke kompetencije za rad učitelja primarnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj procijenjene su indirektnim mjerenjem s pomoću kompozitnog mjernog instrumenta, upitnikom Međunarodne studije Kompetentnost na području tjelesne i zdravstvene kulture (Kovač, Sloan, i Starc, 2008; Tul, Leskošek, Jurak i Kovač, 2015). Ispitanici su za svaku svoju tvrdnju dali tri odgovora na skali Likertovog tipa od četiri stupnja (1 – beznačajno/nisam uopće osposobljen, 2 – nije dovoljno značajno/nisam dovoljno osposobljen, 3 – značajno/jesam osposobljen i najviša razina, 4 – iznimno značajno/vrlo sam osposobljen). Odgovori su se odnosili na: važnost koju oni pripisuju određenoj kompetenciji, na svoju razinu usvojenosti određene kompetencije te na razini svoje željene usvojenosti određene kompetencije.. Anonimni trodjelni upitnik sastoji se od 98 čestica. Prvi dio upitnika odnosi se na općenite demografske podatke (21 čestica). Drugi dio upitnika sastoji se od 36 čestica koje se odnose na generičke kompetencije (108 varijabli), dok se treći dio odnosi na predmetno - specifične kompetencije te sadrži 40 čestica (123 varijable). Ukupni broj varijabli ovog istraživanja jest 252. Dobiveni podatci obrađeni su deskriptivnom statistikom za prikaz centralnih i disperzivnih parametara. Normalnost distribucije testirana je Kolmogorov-Smirnovljevim testom i utvrđene su metrijske karakteristike upitnika. Za potvrdu postavljenih istraživačkih hipoteza korištene su statističke neparametrijske metode: Wilcoxonov i Mann - Whitneyev U test, dok se od parametrijskih statističkih metoda koristila Faktorska analiza i Kanonička diskriminativna analiza. Rezultati su pokazali statistički značajne razlike između procjene razine usvojenosti i željene razine usvojenosti unutar svih generičkih kompetencija na cjelokupnom uzorku, kao i na subuzorcima studenata i subuzorku učitelja odvojeno. Statistički značajne razlike utvrđene su i između procjene razine usvojenosti i željene razine usvojenosti unutar svih predmetno - specifičnim kompetencija kako na cjelokupnom uzorku, tako i na subuzorcima studenata i učitelja odvojeno te se time prihvatila prva afirmativno postavljena istraživačka hipoteza: postoje razlike između usvojenosti i željene usvojenosti kompetencija na cjelokupnom uzorku kao i na subuzorcima zasebno. Nadalje, utvrđene su statistički značajne razlike između studenata i učitelja na ⅓ generičkih kompetencija u kojima su ispitanici trebali procijeniti svoju razinu usvojenosti kompetencija čime je djelomično prihvaćena druga istraživačka hipoteza: učitelji i studenti ne pripadaju istoj populaciji prema stavovima o generičkim usvojenim kompetencijama za izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom obrazovanju. Rezultati su pokazali statistički značajne razlike između studenata i učitelja u čak ¾ predmetno - specifičnih kompetencija u kojima su ispitanici trebali procijeniti svoju razinu usvojenosti kompetencija te je to dovelo također do djelomičnog prihvaćanja treće istraživačka hipoteze: učitelji i studenti ne pripadaju istoj populaciji prema stavovima o predmetno - specifičnim usvojenim kompetencijama za izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom obrazovanju. Faktorskom analizom definiran je latentni prostor generičkih i predmetno specifičnih kompetencija prema razinama važnosti koju su ispitanici utvrdili za određene kompetencije. Utvrđeno je pet faktora koji opisuju latentni prostor generičkih kompetencija prema važnosti koju ispitanici pripisuju određenim kompetencijama: (F1) Metodički aspekti rada, (F2) Vođenje projekata i znanstveno – istraživački rad, (F3) Društveno odgovorno ponašanje, (F4) Upravljanje nastavnim procesom, (F5) Odgojno – obrazovna legislativa. Također je utvrđeno pet faktora koji opisuju latentni prostor predmetno – specifičnih kompetencija prema važnosti koju ispitanici pripisuju određenim kompetencijama: (F1) Specijalne pedagoške kompetencije i značaj kinezioloških aktivnosti, (F2) Društveni značaj, (F3) Specijalne metodičke kompetencije, (F4) Kompetencije praktične izvedbe, (F5) Antropološke kompetencije. nadalje, diskriminativnom analizom utvrđeno je postojanje statistički značajnih razlika između mišljenja studenata i učitelja unutar tri od pet faktora unutar latentne strukture generičkih kompetencija te u čak četiri od pet izlučenih faktora unutar latentne dimenzije predmetno - specifičnih kinezioloških kompetencija prema važnosti koju ispitanici pripisuju određenoj kompetenciji te je time potvrđena četvrta afirmativna istraživačka hipoteza: postoji statistički značajna razlika između učitelja i studenata u strukturi latentnih dimenzija kompetencija prema razini važnosti za izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom obrazovanju. Provedbom istraživanja postavljeni su kvalitetni temelji za redefiniranje kinezioloških kompetencija za rad u tjelesno - zdravstvenom odgojno - obrazovnom području u nastavi u primarnom obrazovanju te se mogu uspostaviti smjernice za korekcije postojećih studijskih programa za edukaciju studenata učiteljskih studija kao i postojećih programa cjeloživotnoga učenja. |
| Sažetak (engleski) | The issue of creating adequate curricula for teacher education studies has been a current topic over the last few years. With the results that it presents, this doctoral thesis will contribute to the overall quality understanding and interpretation of the state of generic and subject-specific kinesiology competences of primary education teachers with the intention of improving programs of study and providing better education of students for their work in primary education. The subject of research in this doctoral dissertation are primary education teacher competences in the Republic of Croatia, and competences of students studying at six different teacher education faculties where, due to autonomy of academic institutions, there are some differences in academic programs according to which future teachers are educated. The research aim is to identify kinesiology competences of students and teachers in primary education in the Republic of Croatia through competence self-evaluation with respect to value orientations, and to establish possible differences between their attitudes about the acquired generic and subject-specific competences for working in the area of physical and health education. Further objective is to determine possible differences between students at teacher education faculties and generalist primary school teachers in the latent space structures, generic and subject-specific competences according to the level of importance the participants ascribe to each competence. The sample of participants included students of teacher education programs of study in the Republic of Croatia who were in their final year with the condition that they have passed all their kinesiology courses. The following universities were involved: University of Zagreb, University of Rijeka, University of Zadar, University of Split, University Juraj Strossmayer in Osijek, and University Juraj Dobrila in Pula. A total of 398 students, i.e. 93.20 % of the total population who met the research requirements at the time. Teachers from all parts of Croatia represented the second sample of participants. The number of teachers in the sample was 1804, representing 15.52 % of the total number of all teachers (N=11622) working in public schools in the Republic of Croatia. The final number of participants in both the student and teacher sample was 2202. Kinesiology competences for primary education teachers in the Republic of Croatia were evaluated through indirect measurement using the composite measuring instrument, the questionnaire International Survey of Teacher Competences in the Field of Physical Education (Kovač et al., 2008; Tul et al., 2013). For each of the statements, the participants gave three answers on a four-point Likert-type scale (1 – insignificant/not at all qualified, 2 – not significant enough/not sufficiently qualified, 3 – significant/ qualified, 4 – extremely significant/highly qualified). The answers related to: the importance they ascribe to a particular competence, the level of their present competence and the desirable level in a particular competence. The three-part anonymous questionnaire consisted of 98 items. The first part of the questionnaire referred to general demographic data (21 items). The second part consisted of 36 items which referred to generic competences (108 variables), while the third part referred to subject-specific competences and contained 40 items (123 variables). The final sample contained 252 variables The obtained data were analyzed descriptively showing central and dispersive parameters. The normality of the distribution was tested using the Kolmogorov-Smirnov test, and the metric characteristics of the questionnaire were established. For testing the set research hypotheses, statistical nonparametric methods: Wilcoxon and Mann-Whitney U test were used, while factor analysis and canonic discriminatory analysis were used as parametric statistical methods. The results showed statistically significant differences between the assessment of the achieved and the desired level of acquisition within all generic competences on the entire sample, as well as on the subsamples of students and teachers separately. Statistically significant differences were also found between the assessment of the level of the achieved and the desired level of acquisition within all subject - specific competences, both on the entire sample and on the subsamples of students and teachers separately. Hence, the first affirmatively phrased research hypothesis has been confirmed: there are differences between the achieved and the desired level of competence acquisition on the entire sample as well as on the two subsamples separately. Furthermore, statistically significant differences were identified between students and teachers on ⅓ of generic competences, in which the participants were asked to assess their level of competence acquisition, thereby partly confirming the second research hypothesis: teachers and students do not belong to the same population according to their attitudes towards generic competences necessary for teaching physical and health education in primary schools. The results showed statistically significant differences between students and teachers in as many as ¾ of subject-specific competences in which the participants were required to assess their level of competence acquisition. This also partially confirmed the third research hypothesis which states that teachers and students do not belong to the same population according to their attitudes regarding the acquisition of subject-specific competences needed to teach physical and health education in primary schools. The latent area of generic and subject - specific competences was defined through factor analysis according to the levels of importance which the participants determined for particular competences. Based on the results we were able to isolate five factors describing the latent area of generic competences according to the importance attributed to specific competences by the participants: (F1) Aspects of work related to teaching methodology, (F2) Project management and scientific research, (F3) Socially responsible behaviour, (F4) Managing the teaching process, (F5) Legislation in education. Five additional factors, describing the latent area of subject - specific competences according to the importance the participants attributed to specific competences, were isolated: (F1) Special pedagogical competences and significance of kinesiology activities, (F2) Social significance, (F3) Special teaching methodology competences, (F4) Practical performance competences, and (F5) Anthropological competences. Discriminant analysis has confirmed statistically significant differences between the students’ and teachers’ opinions on three out of five factors within the latent structure of generic competences and on four out of five extracted factors within the latent dimension of subject - specific kinesiology competences, according to the importance attributed to individual competences by the participants. These results confirm the fourth affirmative research hypothesis: there is a statistically significant difference between teachers and students pertaining to the structure of latent dimensions of competences according to their level of importance for teaching physical and health education in primary schools. The conducted research has set quality foundations for redefining kinesiology competences for work in the area of physical and health education in primary schools. Guidelines for correcting the existing programs of study for the education of students at teacher education faculties and lifelong learning programs can be drawn. |
