Ozljeđivanje nogometnih sudaca je polje koje je slabo istraživano. Cilj ovog rada je utvrditi i obrazložiti razinu i karakterističnost ozljeda i mišično-koštanih tegoba među hrvatskim nogometnim sucima različitih nivoa natjecanja, te odrediti faktore rizika i protektivne faktore ozljeđivanja kod hrvatskih sudaca. Metode rada: Uzorak ispitanika činilo je 342 nogometna suca (svi muškarci, dob AS 32.9 ± 5.02god) od čega: glavni suci (MR; N=159; dob AS 31.4±4.9god) i pomoćni suci (AR; N=183; dob AS 34.1±5.1god) podijeljeni na: međunarodne (Union of European Football Associations-UEFA) suce (N=18; 6 MR; 12 AR); 1st (N=79; 32 MR; 47 AR), 2nd (N=90; 45 MR; 45 AR); or 3rd national level referees (N=155; 76 MR; 79 AR). Retrospektivna studija provedena je primjenom upitnika kojem je u prvoj fazi istraživanja provjerena pouzdanost, test-retest metodom. Upitnik je omogućio uvid u skup morfoloških varijabli, varijabli vezanih za suđenje i treninge, te varijabli ozljeda i koštano- mišićnih tegoba i drugih medicinskih pitanja. Rezultati: 29% MR i 30% AR zadobili su ozljedu kroz posljednjih 12 mjeseci, dok je 13% MR i 19% AR ozljedu zadobilo na sudačkim testiranjima. Učestalost ozljeda raste, kako raste rang natjecanja (suđenja), dok su UEFA suci najmanje ozljeđivani. Lokalitet ozljeda vezanje za gornji dio natkoljenice kada su sudačke norme u pitanju, a donji dio natkoljenice i gležanjsu najučestalije ozljeđivani tijekom suđenja utakmica. MR kao tegobu, učestalije su prijavljivali gležanj, dok su AR prijavljivali bol donjeg dijela natkoljenice i donjeg dijela leđa kao najučestalije tegobe. Učestalost ozljeđivanja je podjednaka za oba subuzorka, 5.29 MR i 4.58 AR po 1000 sati suđenja. Tip ozljede koju su najučestalijezadobivali tijekom utakmica su istegnuće mišića (43% od ukupnog ozljeđivanja), zatim uganuće (10%), te ruptura mišića, ozljeda ligamenta i meniska (8-9%). Tijekom sudačkih testiranja najzastupljeniji tip ozljede je istegnuće mišića/tetive (64% ukupnog ozljeđivanja tijekom normi). Ozljede koje su nastupile u posljednjem susretu su u 39% slučajeva ponovljene ozljede, dok se to kod ozljeda pretrpljenih u posljednjih 12 mjeseci događa u 33% slučajeva, a svaka četvrta ozljeda na normama je recidiv (23%). Hrvatski nogometni suci posljedice ozljede u prosjeku osjećaju od 43.07 dana do 50.81, bez treninga su prosječno od 28.75 do 38.70 dana, te u konačnici bez utakmica su u prosjeku od 43.77 do 67.72 dana.Podjednak broj sudaca konzumira (n=165) i ne konzumira (n=169) prehrambenu suplementaciju, a značajnih razlika u incidenciji ozljeđivanja nogometnih sudaca ovisno o korištenju prehrambenih suplemenata ima u varijabli ozljede i tegobe tijekom karijere gdje će korištenje prehrambenih suplemenata smanjiti incidenciju ozljeđivanja. Također, vidljiva je povezanost veće konzumacije alkohola s većim brojem ozljeda. Suđenje samih utakmica pokazalo je relativno nisku stopu ozljeđivanja, za razliku od sudačkih testiranja, koja se pokazuju kao faktor rizika ozljeđivanja hrvatskih nogometnih sudaca. Posebnu pažnju bi trebalo obratiti na ozljeđivanje donjeg dijela natkoljenice tijekom utakmica, te gornjeg dijela natkoljenice za vrijeme testiranja nogometnih sudaca. Bolja fizička pripremljenost je prepoznata kao protektivni faktor ozljeđivanja hrvatskih nogometnih sudaca. Buduće studije bi trebale istražiti specifične prediktore ozljeđivanja nogometnih sudaca.