Naslov Kalij i stupanj kiselosti u krvi kod sportaša : doktorska disertacija Autor Marija Stipić Mentor Jadranka Tocilj (mentor)Član povjerenstva Damir Sekulić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Nataša Zenić Sekulić (član povjerenstva)Član povjerenstva Mario Jeličić (član povjerenstva)Član povjerenstva Branka Matković (član povjerenstva)Član povjerenstva Ljerka Ostojić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Splitu Datum i država obrane 2011-07-21, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 796/799 - Sport Sažetak UVOD: Dosadašnja istraživanja ukazala su na činjenicu da je koncentracija kalija u krvi povezana sa stupnjem kiselosti krvi pri fizičkim naporima kod zdravih ispitanika sportaša. Anaerobni metabolizam koji se javlja pri intenzivnom naporu ima za posljedicu acidozu koja se javlja i u nekim bolesnim stanjima organizma. CILJ: U ovom radu se pokušalo ustanoviti postoji li ugroženost zdravih ispitanika (sportaša u stanju acidoze) te koje mjere treba poduzeti da stanje acidoze ne naruši zdravlje zdravih ispitanika sportaša. Glavni cilj ovog rada bio je utvrditi odnose između laktata, koncentracije laktata i kiselosti krvi, a koji se javljaju u mirovanju i fizičkom opterećenju koje odgovara aerobno-anaerobnom pragu kod zdravih treniranih ispitanika. METODE: Uzorak ispitanika sastojao se od 50 nogometaša druge i treće hrvatske nogometne lige. Varijable koje su analizirane u radu bile su kiselost krvi (pH), koncentracija laktata i koncentracija kalija (Ka+), i to u mirovanje u stanju opterećenje koje odgovara aerobno- anaerobnom pragu. Za određivanje pH vrijednosti, koncentracije bikarbonata, manjka baze, koncentracije kalija i koncentracije laktata u uzorcima krvi ispitanika korišten je aparat Analizator ABLTM, Radiometer Copenhagen. Iz uzoraka kapilarne krvi izmjerene su direktno vrijednosti parametara acidobazne ravnoteže: pH vrijednost, parcijalni tlak ugljičnog dioksida(pCO2), parcijalni tlak kisika (pO2), koncentracija laktata i koncentracija kalija. Koncentracija bikarbonata i manjak baze izračunati su automatski pomoću HendersonHasselbachove jednadžbe uzimajući u obzir izmjerene vrijednosti pH i parcijalnog tlaka ugljičnog dioksida (pCO2), koncentracija laktata određuje se pomoću amperometrijske (peroksidazne) elektrode koja se sastoji od polarizirane platinaste anode i nepolarizirane srebro/srebro-klorid katode. Prilikom mjerenja dolazi do enzimske reakcije s laktatoksidazom uz nastanak vodikovog peroksida koji difundira prema anodi i zbog oksidacije uzrokuje porast struje proporcionalan koncentraciji laktata. Za sve su varijable izračunati deskriptivni statistički parametri i to aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat. Za potrebe analize razlika pojedinih varijabli korišten je t test za zavisne uzorke. Korištena je razina od 95% značajnosti. Za utvrđivanje povezanosti odgovarajućih parametara primijenjena je linearna korelacijska analiza. Korištena je razina od 95% značajnosti. REZULTATI: Utvrđena je značajna povezanost između razine laktata, koncentracije kalija u krvi i kiselosti u mirovanju, značajna povezanost između razine laktata, koncentracije kalija u krvi i kiselosti pri naporu koji odgovara aerobno-anaerobnom pragu, značajna povezanost mjera kalija u mirovanju i na aerobno-anaerobnom pragu, te kiselosti krvi u mirovanju i laktata na razini aerobno-anaerobnog praga. Promjene razine laktata od stanja mirovanja do stanja aerobno – anaerobnog praga (delta laktata) i delta kalija također su značajne. Utvrđena je značajna povezanost promjene razine laktata s promjenom kiselosti u krvi između stanja mirovanja i aerobno-anaerobnog praga (povezanost delta parametara laktata i delta parametara kiselosti). Suprotno očekivanju nisu utvrđene povezanosti delta kalija i delta kiselosti. ZAKLJUČAK: U daljim istraživanjima trebalo bi istražiti ove parametre na drugim protokolima opterećenja i homogenijim uzorcima, te staviti u relacije i parametre VO2, ili druge parametre fizičke pripremljenosti, te s tim u vezi povezati i „treniranost” s metaboličkim parametrima koji su mjereni u ovom radu.
Sažetak (engleski) INTRODUCTION: Previous studies found that lactate concentration directly correlates with pH of the blood, and that the correlation coefficients increase with the increased intensity of the muscular work. All stated is so far observed in healthy subjects. Anaerobic metabolism which occur during intensive workout and exercise influence the increased acidosis, similar to incidence observed in sick conditions. AIM: In this study author tried to determine is there any danger for a athletes when they are in a increased acidosis. The aim of the study was to establish the relationships between lactate concentrations, acidosis and potassium concentration in rest and aerobic-anaerobic (lactate) threshold (LT). METHODS: The sample of subjects consisted of 50 football players from the second and third Croatian national league. The sample of variables comprised blood acidosis(pH), lactate concentration (LACTATE) and potassium concentration (K+). For all blood analysis we have used Analysator ABLTM, Radiometer Copenhagen. From the samples of the capillary blood we have directly measured parameters of the acid-base balance, pH value, partial of the bicarbonate and base deficit are automatically calculated using the Henderson-pressure of the carbon dioxide (pCO2), partial oxygen pressure (pO2), LACTATE and K+. Concentration Hasselbachove equation, while respecting measured values of the pH and pCO2. Lactate concentration is determined using the amperometric electrode. For alll variables we have calculated descriptive statistics including means, standard deviations, minimum and maximum. In order to determine differences between correlated variables (Rest vs. LT values) we have used dependent samples t-test with the 95% level of statistical significance (p <0.05). In order to determine relationships between selected parameters we have used linear correlation analysi, with the 95% level of statistical significance (p < 0.05). RESULTS: Analysis showed significant correlations between LACTATE, K+, and pH in rest. Also, significant correlation is found LACTATE, K+, and pH at the aerobic-anaerobic threshold. The values of the K+ in the rest and at the aerobic-anaerobic threshold are also significantly correlated. The cross-corelation between pH and LACTATE reached statistical significance. Apart from correlation of the absolute parameters we have calculated differences between rest and LT values for each variable (delta parameters) and found significant correlations between detla LACTATE and delta K+. Delta LACTATE and delta pH correlated significantly, but significant relationship is not found for delta K+ and delta pH. CONCLUSION: Results showed some intriguing and physiologically important tendencies of the relationships between measured metabolic parameters. In future studies authors should observe same metabolic parameters using the different testing protocols than the one used herein. At the same time it would be intriguing and important to correlate metabolic parameters with VO2, which would consequently allow one to establish the relationships of the overall physical capacity (training status) with metabolic parameters.
Ključne riječi
sportaši
krv
analiza
zdravlje
higijena
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:221:035500 Studijski program Naziv: Kineziologija Vrsta resursa Tekst Opseg 99 str. Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2020-07-08 12:07:36
