Naslov (hrvatski) | Hitna stanja u otorinolaringologiji : nastavni tekst namijenjen studentima 5. godine integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina |
Autor | Tamara Braut |
Autor | Milodar Kujundžić |
Autor | Blažen Marijić |
Urednik | Tamara Braut |
Autorova ustanova | Sveučilište u Rijeci Medicinski fakultet (Katedra za otorinolaringologiju) |
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana | BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti Otorinolaringologija |
Sažetak (hrvatski) | Zaključak
Otorinolaringološka problematika česta je u svakodnevnoj
praksi, kao i njene hitnoće. S obzirom na to da se radi
o funkcionalno i estetski važnim dijelovima našega tijela,
važno je da liječnik primarne zdravstvene zaštite
ispravno prepozna patologiju, procijeni težinu i primjereno
postupi
Osim vitalnih struktura, poput gornjih dišnih puteva i
neurovaskularnih struktura glave i vrata, čija je povreda
integriteta vitalno ugrožavajuća te spada u hitnoće prvog
reda, i druge simptomatologije ove regije mogu, ako
nisu ispravno i na vrijeme liječene, imati teške posljedice,
a ponekad biti i po život opasne.
Ozljede glave i vrata, osim funkcionalnih, ponekad imaju
i teške estetske, ali i emocionalne posljedice nakon ozljeda
i upala ove regije.
Također, zbog svoje anatomske posebnosti i bliskog odnosa
s okolnim važnim strukturama i organima, upalni
procesi u otorinolaringologiji mogu imati posljedice i na
njihovu funkciju. Stoga predstavljaju dodatnu opasnost
i zahtijevaju bržu intervenciju od sličnih procesa neke
druge regije. Tako je, na primjer, furunkul nosa opasniji
od furunkula noge, upala srednjeg uha može se proširiti
na moždane strukture, sinusogeni procesi mogu
ugroziti vid, procesi dubokih prostora vrata proširiti se
u medijastinum i slično.
Valja naglasiti da je u otorinolaringologiji bitna simetrija
određenih struktura te svaki asimetričan nalaz, poput
jednostrane gnojne sekrecije (strano tijelo, tumor) ili
poglavito bistre sekrecije iz nosa (mogućnost likvoreje),
izrazite asimetrije tonzila (apsces, tumor), zabacivanja
jezika u jednu stranu (mogući prvi znak kompresije tumoroznim
procesom XII. živca) i slično, zahtijeva traženje
uzroka i detaljnu obradu, te ne smije biti zanemaren.
Poseban oprez potreban je kod male djece u koje, zbog
posebnosti anatomskih struktura (mali dišni putevi, horizontalnije
položena tuba, nezrelost hrskavica i slično),
upalni ili alergijski procesi mogu rapidno uznapredovati
te je ponekad hitna intervencija ključna.
Osim zbog anatomije, dječja populacija osjetljivija je
i zbog nezrelosti imunološkog sustava, a u tu rizičnu
grupu spadaju i sve druge imunodeficijencije te hematološka
oboljenja.
Oprez je potreban i kod dijabetičara kod kojih su zbog
česte polineuropatije, klasični simptomi ponekad minimalni,
a bol znatno manja te se ponekad podcijeni
ozbiljnost upalnog procesa, a bolesnik se kasnije javlja
liječniku, uz već ponekad prisutnu propagaciju u okolne
vitalne strukture.
Treba naglasiti da se u ovoj regiji nalaze osjetilni organi
(sluh i ravnoteža, miris i okus) te je prilikom ovih poremećaja potrebno učiniti detaljnu obradu i na vrijeme
adekvatno započeti tretman. Tako, na primjer, gluhoća,
ako je iznenadnog nastanka te ako se neispravno tretira,
može ostati trajna, a s obzirom na to da se obično
radi o mlađim ljudima, može znatno utjecati na njihov
budući život. Gubitak ravnoteže itekako je hendikepirajući,
a iako njuh nije neophodan u svakodnevnom životu,
njegov gubitak znatno narušava kvalitetu života, kao
i nedostatak okusa.
Dakle, pri obradi bolesnika i procjeni što je hitno u otorinolaringologiji,
ne smijemo zanemariti ovakve simptomatologije
te smatrati hitnoćom samo ozljede, gušenja
i krvarenja. S druge strane, gnojna angina ne zahtjeva
hitnu obradu otorinolaringologa, a često se susreće u
subspecijalističkim otorinolaringološkim hitnim ambulantama.
Akutnu anginu, ako ne prolazi, potrebno je
uputiti infektologu, a samo ako dolazi do apscediranja,
zahtijeva obradu otorinolaringologa i hitnu kiruršku intervenciju.
Konačno, iako nam neki simptomi, poput primjerice gubitka
sluha, ne moraju uvijek izgledati ozbiljno, ne znači
da su manje hitni i važni jer mogu rezultirati trajnim
oštećenjima osjetila i lezijama organa. Kvalitetu života
treba tražiti u doživljaju svijeta oko nas: ljepotu nalaziti u
sitnim stvarima poput mirisa ruže, ukusne hrane, zvuka
dobre glazbe i slično. Stoga u pristupu bolesniku, osim
rješavanja očitih hitnoća, ne smijemo zanemariti i ostale
simptome i tegobe koje je također potrebno obraditi i
dobro procijeniti koliko su hitni, u cilju postizanja i očuvanja
psihofizičke ravnoteže i zdravlja.
U zaključku, poznavanje anatomije i patofiziologije te
anamneza i klinički pregled temelji su dobre dijagnostike,
primjerene terapije i bit dobrog liječnika. |
Ključne riječi (hrvatski) | |
Jezik | hrvatski |
Vrsta publikacije | Autorska knjiga-Stručna knjiga-Ostalo |
Status objave | Objavljen |
Vrsta recenzije | Recenziran - domaća recenzija |
Verzija publikacije | Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) |
Broj stranica | 29 str. |
ISBN | 978-953-7957-73-5 |
URN:NBN | urn:nbn:hr:184:438421 |
Datum objave elektroničkog izdanja | 2018 |
Vrsta resursa | Tekst |
Izdavač | Sveučilište u Rijeci |
Izdavač | Medicinski fakultet |
Mjesto izdavanja | Rijeka |
Prava pristupa | Otvoreni pristup |
Uvjeti korištenja | |
Datum i vrijeme pohrane | 2019-02-06 10:52:09 |