Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu. U velikoj mjeri su progresivne bolesti koje se mogu prevenirati ili je moguće usporiti njihov razvoj - razvoj simptomatske bolesti ili komplikacija. Pušenje, smanjena tjelesna aktivnost, prekomjerna konzumacija alkohola te neuravnotežena, nezdrava prehrana najvažniji su uzročnici razvoja KV bolesti i povećanog rizika od KV događaja. Kontrola spomenutih rizičnih čimbenika uz kontrolu arterijskog tlaka, razine glukoze i kolesterola u krvi osnova su u početku liječenja i sprječavanja budućih KV događaja. Postoje različiti sustavi za procjenu rizika. Svi sustavi temelje se na glavnim čimbenicima rizika – spol, dob, pušački status, arterijski tlak te razina kolesterola u krvi. Za procjenu kardiovaskularnog rizika u obiteljskoj medicini danas se najčešće koristi SCORE (Systematic Coronary Risk Evaluation) tablica. Ova metoda procjene rizika kreirana je za asimptomatske, relativno zdrave pacijente koji nisu u prošlosti bolovali od kardiovaskularne bolesti, nemaju diabetes melitus tipa I ili tipa II sa subkliničkim oštećenjem ciljnih organa te kroničnom bubrežnom bolešću. Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka danas se sve više primjenjuje u kliničkoj praksi. Radi se o mjerenju arterijskog tlaka uređajem kojeg pacijenti nose 24 sata, a on vrši mjerenja u pravilnim intervalima. Time se eliminiraju različiti nepovoljni faktori prilikom konvencionalnog mjerenja tlaka u ordinaciji kao što je „efekt bijele kute“ i maskirana hipertenzija. Osim toga, metoda je povoljna za procjenu „dipping statusa“ koji korelira s kardiovaskularnim rizikom te za provjeru djelotvornosti antihipertenzivne terapije. KMAT je pouzdana, objektivna metoda za dijagnozu hipertenzije i procjenu kardiovaskularnog rizika s zanemarivim brojem nedostataka u odnosu na informacije koje pruža.