Prevalencija celijakije prema istraživanjima u populacijama diljem svijeta iznosi od 0,5 do 1% (1). U Republici Hrvatskoj ustanovljeno je da jedna osoba na osamdeset ljudi boluje od kronične bolesti celijakije. Veliki broj oboljelih ni ne zna da boluje od te bolesti te to može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Vjeruje se da preko milijun Europljana boluje od celijakije što je potaknulo Europsku komisiju da od 2000. godine provode istraživanja pri kojem sudjeluju šesnaest laboratorija iz sedam europskih zemalja. Istraživanje se fokusira na praćenju bioloških i genskih sastavnica te na mjere prevencije bolesti. Uzrok celijakije može biti genetski povezan s anti-tolerancijom na prehranu koja sadrži gluten, međutim značajan može biti i doprinos neke infekcije ili stresa (2). Celijakija je bolest koju obilježava imunosni odgovor na gluten iz pšenice, raži i ječma te dovodi do oštećenja tankog crijeva. Prema dosadašnjim spoznajama, celijakija je autoimunosna bolest pri kojoj važnu ulogu imaju urođeni i stečeni imunosni odgovor zbog kojih dolazi do eneropatije. Njen etiološki čimbenik je poznat te je donekle poznata i genetska predispozicija. Aktivacija stečenog imunosnog odgovora dovodi do aktiviranja B-limfocita i citokina koji se stvaraju kao odgovor na autoantitijela i uništavaju resice tankog crijeva. Bolest se može razviti kod inače zdravih ljudi, no i neke ostale bolesti mogu biti povezane s celijakijom, te se može reći da osobe oboljele od drugih bolesti imaju veći rizik za obolijevanje od celijakije i obrnuto. Tako npr. osobe koje boluju od celijakije imaju i do tri puta veći rizik od obolijevanja od dijabetesa tipa jedan. Bolesti koje još mogu biti povezane s celijakijom su autoimunosne bolesti štitnjače, autoimunosne bolesti jetre, upalne bolne bolesti crijeva, bolesti pluća i srca, te mogu biti povezane i s nekim sindromima kao što su Downov i Turnerov sindrom (1).