Uvod: Sve boljim rezultatima kliničkih ishoda i manjoj pojavnosti komplikacija u kardijalnoj kirurgiji doprinijela su i saznanja o čimbenicima koji mogu utjecati na klinički ishod, a na koje se može utjecati eliminacijom ili modifikacijom. Cilj rada: Epidemiološka analiza pojavnosti ukupnoga broja komplikacija u ranom poslijeoperacijskom razdoblju uz analizu prediktivne vrijednosti indeksa tjelesne mase, kao alata u procjeni rizika za nastanak komplikacija nakon operacija srca. Metode: Retrospektivno su analizirani podaci 143 bolesnika kod kojih je izvedena miokardijalna revaskularizacija. Bolesnici su podijeljeni u 5 kategorija obzirom na vrijednosti ITM: pothranjeni (ITM manji od 18,5kg/m2), bolesnici idealne tjelesne mase (ITM 18,5-24,9 kg/m2), bolesnici prekomjerne tjelesne mase (ITM 25-29,9 kg/m2), blago pretili (ITM 30-34,9 kg/m2) i teško pretili bolesnici (ITM > 35 kg/m2). U analizi pojave komplikacija razmatrana je pojava smrtnosti unutar 30 dana od operacije, pojava novonastale fibrilacije atrija, infarkta miokarda, infekcije mjesta kirurške incizije, pojava novonastalog bubrežnog zatajenja, te neuroloških komplikacija. Rezultati: Bolesnici prekomjerne tjelesne mase češće su imali hipertenziju, hiperlipidemiju, šećernu bolest, te fibrilaciju atrija u prijeoperacijskom razdoblju. Učestalost stanja rasla je s porastom vrijednosti tjelesne mase. Od komplikacija u poslijeoperacijskom razdoblju najčešća je bila fibrilacija atrija za koju je evidentno da je učestalost ovisila o indeksu tjelesne mase. Zaključak: Analiza podataka 143 bolesnika kod kojih je učinjena miokardijalna revaskularizacija nije pokazala statistički relevantnu vrijednost indeksa tjelesne mase kao prediktora nastanka komplikacija u ranom poslijeoperacijskom tijeku, osim u pojavi fibrilacije atrija.