Sažetak (hrvatski) | Željeli smo istražiti nepoznati utjecaj onečišćivača zraka na pojavnost ili pogoršanje bolesti dišnoga sustava u području s vlažnom kontinentalnom klimom. Ova retrospektivna studija je obuhvatila 5868 bolesnika s respiracijskom simptomatologijom (infekcija gornjih dišnih putova (IGDP), upala pluća, akutni bronhitis, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i astma) primljenih u hitnu službu. Podaci o broju bolesnika, vrijednostima meteoroloških parametara (srednje dnevne vrijednosti tlaka, temperature zraka i relativne vlage) i koncentracijama čestica onečišćenja zraka (≤10 μm (PM10), ozona (O3) i dušičnog dioksida (NO2)) prikupljeni su tijekom dvije godine (srpanj 2008. – lipanj 2010. godine). Bilo je 1839 (31,3%), 1712 (29,2%), 1313 (22,4%), 614 (10,5%) i 390 (6,6%) bolesnika s upalom pluća, KOPB-om, IGDP-om, akutnim bronhitisom i astmom. Srednje dnevne koncentracije NO2 (25,9 (1,7-89,7) μg/m3), O3 (47,1 (4,7-135,4) μg/m3) i čestica PM10 (25,7 (4,6-146,6) μg/m3) bile su ispod zakonski definirane granične vrijednosti. Među ostalim rezultatima, ukupna pojavnost bolesti dišnoga sustava bila je u pozitivnoj Spearmanovoj korelaciji s vlažnosti zraka (dani 0-3, r=0,15-0,19) i koncentracijom čestica PM10 (dani 0-3, r=0,10-0,13) i NO2 (dan 0, r=0,11), a u negativnoj korelaciji s temperaturom (dani 0-3, r=-0,36 do -0,34) i tlakom zraka (dan 0, r=-0,10) te koncentracijom čestica O3 (dani 0-3, r=-0,21 do -0,22) (za sve p<0,05). U zaključku, pojavnost bolesti dišnoga sustava pokazala je korelaciju s vremenskim uvjetima i onečišćivačima zraka unatoč zakonski dopuštenim vrijednostima u području s vlažnom kontinentalnom klimom. |