Naslov Suicid i procjena suicidalnog rizika u adolescenata : diplomski rad
Autor Luka Mitar
Mentor Daniela Petrić (mentor)
Član povjerenstva Ana Kaštelan (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Tanja Grahovac Juretić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Marija Vučić Peitl (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Medicinski fakultet Rijeka
Datum i država obrane 2023-07-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti
Sažetak Samoubilačke tendencije predstavljaju značajan izazov među mladim pojedincima.
Iako su obično povezani s temeljnim psihijatrijskim poremećajima, oni se također mogu
pojaviti kao posljedica akutnih stresnih reakcija ili kriza tijekom adolescencije. Ključno je da
oni koji su uključeni u obrazovanje, prevenciju i zdravstvenu skrb budu dobro informirani o
ovom pitanju. Prevencija, prepoznavanje, procjena rizika i odgovarajuće liječenje suicidalnosti
u svim njegovim manifestacijama ključni su za zaštitu života mladih usred samoubilačkih kriza
i ideja. Nadalje, ti napori dugoročno utječu na ukupnu kvalitetu mentalnog zdravlja
adolescenata. Kada kliničari rade s mladim pojedincima koji doživljavaju psihosocijalne krize,
uvijek moraju imati na umu potencijalnu prisutnost suicidalnih misli i ponašanja. Malobrojni
su stručnjaci koji se znaju adekvatno nositi s ovim problemom, a sve je češća pojavnost
pacijenata sa suicidalnim tendencijama u ambulantama primarne zdravstvene zaštite.
Utjecajem globalizacije te ubrzanog i nekontroliranog tehnološkog razvoja mladi su
zaokupljeni trendovima, nerijetko krivim uzorima i smjernicama zbog kojih dobivaju nerealnu
percepciju svijeta oko sebe te kako postati dio tog društva. Pojavnost suicidalnih ideacija,
cluster samoubojstava, generalne anksioznosti, depresije i beznađa samo su neki od primjera
negativnog učinka društvenih medija te popularizacije trendova poznatih i slavnih osoba.
Nedovoljno je provedenih studija na temu samoubojstava te nesuicidalnog samoozljeđivanja
što dovodi u fokus nekompetentost zdravstvenih i obrazovnih ustanova u nošenju s istima.
Psihoterapija, kognitivna bihevioralna terapija te dijalektička bihevioralna terapija pokazuju
uspjehe kod liječenja i poboljšanja kvalitete života visokorizičnih adolescenata međutim
problematično je to što trenutnim modelima i programima koji se provode u školama te
primarnoj zdravstvenoj zaštiti vrijeme koje prođe od pojave prvih simptoma suicidalnog
26
ponašanja do obraćanja zdravstvenom djelatniku je nerijetko duže od godinu dana.
Pravovremeno prepoznavanje samoubilačkih simptoma te pomoć koju mogu pružiti obitelj,
okolina te odgovorne ustanove jedine su metode izbora za procjenu i liječenje suicidalnog
ponašanja
Sažetak (engleski) Suicidal tendencies pose a significant challenge among young individuals. While they
are commonly associated with underlying psychiatric disorders, they can also emerge as a
result of acute stress reactions or crises during adolescence. It is essential for those involved
in education, prevention, and healthcare to be well-informed about this issue. The prevention,
recognition, assessment of risk, and appropriate treatment of suicidality in all its
manifestations are vital for safeguarding the lives of young people in the midst of suicidal
crises and ideations. Furthermore, these efforts have a long-term impact on the overall mental
health quality of adolescents. When clinicians are working with young individuals experiencing
psychosocial crises, they must always bear in mind the potential presence of suicidal thoughts
and behaviors. There are few experts who know how to adequately deal with this problem,
and there is an increasing incidence of patients with suicidal tendencies in primary care clinics.
With the influence of globalization and accelerated and uncontrolled technological
development, young people are preoccupied with trends, often wrong role models and
guidelines that make them gain an unrealistic perception of the world around them and how
to become part of that society. The incidence of suicidal ideation, cluster suicides, general
anxiety, depression and hopelessness are just some of the examples of the negative effect of
social media and the popularization of trends by celebrities. There are insufficient studies on
suicides and non suicidal self injury, which brings into focus the incompetence of health and
educational institutions in dealing with them. Psychotherapy, cognitive behavioral therapy
and dialectical bihevioral therapy show success in treating and improving the quality of life in
high-risk adolescents, but it is problematic that the current models and programs
implemented in schools and primary health care are often delayed by more than a year when
28
it comes to early detection of suicidal behaviour. Timely recognition of suicidal symptoms and
support provided by family, positive environment and responsible institutions are the only
methods of choice for the assessment and treatment of suicidal behaviour.
Ključne riječi
suicidalnost
prevencija
primarna zaštita
Ključne riječi (engleski)
suicidal behaviour
prevention
primary protection
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:184:347525
Studijski program Naziv: Medicina Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup Datum isteka embarga: 2023-07-14
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-06-28 12:25:16