prikaz prve stranice dokumenta Sekundarna hipertenzija
  Preuzmi
PDF 1.08 MB
diplomski rad
Sekundarna hipertenzija
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2014. urn:nbn:hr:105:621611
Šantek, Luka
Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
KATEDRA ZA INTERNU MEDICINU

Institucijski repozitorij: Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Šantek, L. (2014). Sekundarna hipertenzija (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:621611

Šantek, Luka. "Sekundarna hipertenzija." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2014. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:621611

Šantek, Luka. "Sekundarna hipertenzija." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2014. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:621611

Šantek, L. (2014). 'Sekundarna hipertenzija', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, citirano: 29.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:621611

Šantek L. Sekundarna hipertenzija [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2014 [pristupljeno 29.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:621611

L. Šantek, "Sekundarna hipertenzija", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 2014. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:621611

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:621611
Podaci o radu
NaslovSekundarna hipertenzija
Naslov (engleski)Secondary hypertension
AutorLuka Šantek
MentorIngrid Prkačin (mentor)
Član povjerenstvaNikolina Bašić Jukić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaJasenka Markeljević (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIngrid Prkačin (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
(KATEDRA ZA INTERNU MEDICINU)
Zagreb
Datum i država obrane2014-07-15, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Interna medicina
Sažetak
Sekundarna hipertenzija se odnosi na arterijsku hipertenziju kod koje je moguće identificirati uzrok i zahvaća 5-10% opće populacije s nekim oblikom hipertenzije. Zbog toga što su sekundarni oblici hipertenzije rijetki a pretrage dugotrajne i skupe, samo bolesnici sa kliničkom sumnjom trebaju biti podvrgnuti probiru. U posljednjih nekoliko godina neki novi aspekti dobili su na važnosti u vezi ovog probira. To se posebno odnosi na 24-satno ambulatno mjerenje krvnog tlaka (ABPM) za koje postoji sve više dokaza da igra središnju ulogu u dijelu obrade bolesnika sa sumnjom na sekundarnu hipertenziju. Štoviše, opstruktivna apneja u spavanju (OSA) je prepoznata kao jedan od najčešćih uzroka ove bolesti. Konačno, uvođenje postupka renalne denervacije pomoću katetera za liječenje bolesnika sa rezistentnom hipertenzijom (RH) dramatično je povećao interes i broj bolesnika kod kojih se vrši procjena stenoze bubrežnih arterija (RAS). Predstavljeni su klinički znakovi bolesnika s najčešćim uzrocima sekundarne hipertenzije. Navedene su specifične preporuke za procjenu i liječenje različitih oblika sekundarne hipertenzije. Unatoč primjeni odgovarajuće terapije ili čak uklanjanju sekundarnih uzroka ustanovljeno je da se u dugotrajnom praćenju krvni tlak rijetko vraća na normalne vrijednosti. Takva rezidualna hipertenzija ukazuje da neki bolesnici sa sekundarnom hipertenzijom istodobno imaju esencijalnu hipertenziju (EH) ili da je ireverzibilno remodeliranje vaskulature preuzelo mjesto. U bolesnika s potencijalno reverzibilnim uzrocima hipertenzije rano otkrivanje i liječenje je važno kako bi smanjilo/spriječilo nepovratne promjene u krvnim žilama i ciljnim organima.
Sažetak (engleski)
Secondary hypertension refers to arterial hypertension due to an identifiable cause and affects 5–10% of the general hypertensive population. Because secondary forms are rare and work up is time-consuming and expensive, only patients with clinical suspicion should be screened. In recent years, some new aspects gained importance regarding this screening. In particular, increasing evidence suggests that 24 h ambulatory blood pressure monitoring (ABPM) plays a central role in the work up of patients with suspected secondary hypertension. Moreover, obstructive sleep apnoea (OSA) has been identified as one of the most frequent causes. Finally, the introduction of catheter-based renal denervation for the treatment of patients with resistant hypertension (RH) has dramatically increased the interest and the number of patients evaluated for renal artery stenosis (RAS). There are presented clinical clues of the most common causes of secondary hypertension. Specific recommendations are given as to evaluation and treatment of various forms of secondary hypertension. Despite appropriate therapy or even removal of the secondary cause, BP rarely ever returns to normal with long-term follow-up. Such residue hypertension indicates either that some patients with secondary hypertension also have concomitant essential hypertension (EH) or that irreversible vascular remodelling has taken place. Thus, in patients with potentially reversible causes of hypertension, early detection and treatment are important to minimize/prevent irreversible changes in the vasculature and target organs.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:105:621611
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2015-09-14 07:39:27