prikaz prve stranice dokumenta Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija prijevremenih porođaja
  Preuzmi
PDF 781.02 KB
diplomski rad
Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija prijevremenih porođaja
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2017. urn:nbn:hr:105:822787
Bajt, Anamarija
Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet

Institucijski repozitorij: Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Bajt, A. (2017). Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija prijevremenih porođaja (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:822787

Bajt, Anamarija. "Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija prijevremenih porođaja." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:822787

Bajt, Anamarija. "Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija prijevremenih porođaja." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:822787

Bajt, A. (2017). 'Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija prijevremenih porođaja', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, citirano: 29.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:822787

Bajt A. Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija prijevremenih porođaja [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2017 [pristupljeno 29.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:822787

A. Bajt, "Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija prijevremenih porođaja", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:822787

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:822787
Podaci o radu
NaslovPrimarna, sekundarna i tercijarna prevencija prijevremenih porođaja
Naslov (engleski)Primary, secondary, and tertiary prevention of preterm labor
AutorAnamarija Bajt
MentorVesna Elveđi Gašparović (mentor)
Član povjerenstvaLana Škrgatić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDinka Pavičić-Baldani (član povjerenstva)
Član povjerenstvaVesna Elveđi Gašparović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
Zagreb
Datum i država obrane2017-09-22, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Ginekologija i opstetricija
Sažetak
Novorođenčad smatramo prijevremeno rođenom ako je trudnoća trajala manje od 37 tjedana gestacije. Prijevremeni porođaj može biti spontani, s netaknutim plodovim ovojnicama, zbog prijevremenog puknuća plodovih ovojnica (PROM), inducirani vaginalni porođaj ili prijevremeni porođaj carskim rezom zbog majčinskih ili fetalnih indikacija. Učestalost prijevremenih porođaja kreće se 5–12 %. Prijevremeni porođaj vodeći je uzrok perinatalnog morbiditeta i mortaliteta u razvijenim zemljama, a zamjećuje se konstantni trend povećanja njegove stope. Intervencije za smanjenje stope prijevremenog porođaja te morbiditeta i mortaliteta prijevremeno rođene djece mogu biti primarne (usmjerene na sve žene), sekundarne (usmjerene na smanjenje postojećeg rizika) ili tercijarne (usmjerene na poboljšanje ishoda prijevremeno rođene djece). Strategije tercijarnih intervencija usmjerene su na razvoj tercijarnih centara koji zbrinjavaju teške poremećaje trudnoće te kvalitetno skrbe za prijevremeno rođenu djecu. Liječenje često uključuje antenatalno liječenje kortikosteroidima, tokolitičkim lijekovima i antibioticima. Te mjere smanjuju morbiditet i mortalitet, no mjere primarne i sekundarne prevencije od velikog su značenja za smanjenje čimbenikâ rizika, a time i potrebe za skupim liječenjem u centrima.
Sažetak (engleski)
Newborns are considered preterm if they have less than 37 weeks of gestational age. Preterm labour can be spontaneous, with intact fetal membranes, premature rupture of fetal membranes, induced labour, or preterm labour by caesarian section for maternal or fetal indications. The incidence of preterm labour is 5–12 %. Preterm labour is the leading cause of perinatal morbidity and mortality in developed countries. A constant trend of increase of preterm labor rate has been noticed. Interventions with an aim to decrease the rate of preterm labor, morbidity and mortality of preterm newborns can be primary (directed to all women), secondary (directed to decrease determined risk) or tertiary (directed to improve the outcome of preterm newborns). Strategies of tertiary interventions are the development of tertiary care centres with medical care of severe pregnancy complications and specialised care of preterm newborns. Antenatal treatment with corticosteroids, tocolytics and antibiotics are often used. These measures decrease morbidity and mortality, but primary and secondary prevention measures are directed towards decreasing risk factors, and consequentially decreasing the need for an expensive treatment in third level care centres.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:105:822787
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sestrinstva (mag. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-03-19 13:41:01