prikaz prve stranice dokumenta Spondilolisteza
  Preuzmi
PDF 4.46 MB
diplomski rad
Spondilolisteza
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2014. urn:nbn:hr:105:842769
Bukna, Marko
Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
KATEDRA ZA ORTOPEDIJU

Institucijski repozitorij: Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Bukna, M. (2014). Spondilolisteza (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:842769

Bukna, Marko. "Spondilolisteza." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2014. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:842769

Bukna, Marko. "Spondilolisteza." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2014. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:842769

Bukna, M. (2014). 'Spondilolisteza', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, citirano: 26.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:842769

Bukna M. Spondilolisteza [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2014 [pristupljeno 26.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:842769

M. Bukna, "Spondilolisteza", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 2014. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:842769

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:842769
Podaci o radu
NaslovSpondilolisteza
Naslov (engleski)Spondylolisthesis
AutorMarko Bukna
MentorTomislav Đapić (mentor)
Član povjerenstvaDomagoj Delimar (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaTomislav Meštrović (član povjerenstva)
Član povjerenstvaTomislav Đapić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
(KATEDRA ZA ORTOPEDIJU)
Zagreb
Datum i država obrane2014-07-15, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Ortopedija
Sažetak
Spondilolisteza je patološki entitet gdje dolazi do subluksacije jednog kralješka u odnosu na drugi, a najčešće se nalazi u području L5/S1 i L4/L5. Većina pacijenata je asimptomatično, te se radiološki nalaz spondilolisteze otkrije pri obradi neke druge bolesti. Bolest je najčešće istmičke ili degenerativne etiologije. Klasifikacije koje se koriste u kliničke svrhe su Wiltseova etiološka klasifikacija i Meyerdingova klasifikacija po stupnju prokliznuća. Najčešći klinički simptom u simptomatskih pacijenata je križobolja, dok se u manjeg broja javlja radikulopatska bol i neurogene klaudikacije. Dijagnostičku obradu kod spondilolisteze započinjemo nativnim rentgenskim snimanjem, a potom prelazimo na kompjuteriziranu tomografiju, magnetsku rezonanciju i elektrofiziološke studije. Magnetska rezonancija je najkorisnija u procijeni kompresije neuralnih struktura i jedina metoda pomoću koje se može sa sigurnošću odrediti potrebna veličina zahvata. Pacijente najčešće liječimo konzervativno analgeticima i fizikalnim vježbama koje pojačavaju snagu stabilizacijske muskulature radi smanjenja ekstenzivnih naprezanja. Ukoliko bol perzistira nakon konzervativnog liječenja ili postoje neurološki simptomi pacijenta je potrebno kirurški liječiti. Prvi korak u operativnoj proceduri je dekompresija, potom repozicija i instrumentacija pri kojoj se pokušava reducirati deformitet i rekonstruirati fiziološka lordoza. Kad se radi fuzija najčešće se pristupa sa stražnje strane u intervertebralni prostor, bilo kroz defekt učinjen u laminarnom dijelu (PLIF) ili kroz foraminalni dio (TLIF).
Sažetak (engleski)
Spondylolisthesis is the slippage of the underlying portion of the spine. It is usually occurs in the L5/S1 or L4/L5. Most patients are asymptomatic and radiological detection of spondylolisthesis occur when diagnosing certain other diseases. The disease is most commonly isthmic or degenerative in etiology. For clinical purposes, the etiological classification of Wiltse and slip degree classification of Meyerding are used. The most common clinical symptom in symptomatic patients is lower back pain, while a small number display radicular pain and neurogenic claudications. Diagnostic treatment starts with native X-rays, and then move on CT, MRI and electrophysiological studies. MRI is most useful to assess the compression of neural structures and the only method that can be used to ascertain the necessary size of the surgical procedure. Patients are usually treated conservatively with analgesics and physical exercises that enhance the strength of stabilizer muscles to reduce the extensive stress. If pain persists after conservative treatment or there are neurological symptoms surgical treatment is necessary. The first step in the operative procedure is decompression; followed by reduction of the deformity. Finally, fusion is usually accessed from the rear of the intervertebral space, either through the opening in the laminar part (PLIF) or through the foraminous part (TLIF).
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:105:842769
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2015-10-22 09:40:24