prikaz prve stranice dokumenta Primarna i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti
  Preuzmi
PDF 871.21 KB
diplomski rad
Primarna i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2018. urn:nbn:hr:105:991122
Sikirić, Ivan
Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
KATEDRA ZA INTERNU MEDICINU

Institucijski repozitorij: Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Sikirić, I. (2018). Primarna i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:991122

Sikirić, Ivan. "Primarna i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:991122

Sikirić, Ivan. "Primarna i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:991122

Sikirić, I. (2018). 'Primarna i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, citirano: 25.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:991122

Sikirić I. Primarna i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2018 [pristupljeno 25.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:991122

I. Sikirić, "Primarna i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:991122

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:991122
Podaci o radu
NaslovPrimarna i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti
Naslov (engleski)Primary and secondary prevention of cardiovascular diseases
AutorIvan Sikirić
MentorDiana Delić-Brkljačić (mentor)
Član povjerenstvaNikola Bulj (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMartina Lovrić Benčić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDiana Delić-Brkljačić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
(KATEDRA ZA INTERNU MEDICINU)
Zagreb
Datum i država obrane2018-07-13, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Interna medicina
Sažetak
Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu i predstavljaju jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice. Zadnjih nekoliko desetljeća smrtnost od KVB je u stalnom padu, što se pripisuje provedbi preventivnih mjera i promjeni životnog stila. Hrvatska spada u zemlje s visokim rizikom kardiovaskularnih bolesti, no i kod nas se bilježi postupan pad smrtnosti od KVB. Odgovarajuća primarna i sekundarna prevencija sprječava preranu smrt i neželjene kardiovaskularne događaje, a postiže se kombinacijom nefarmakoloških mjera i farmakološkog liječenja. Ako se pravovremeno djeluje na čimbenike rizika za nastanak KVB, više od 75% KVB je preventabilno. Kardiovaskularna bolest najčešće nastaje kombinacijom nekoliko rizičnih faktora, od kojih možemo utjecati na: prehranu, pušenje, manjak tjelesne aktivnosti, prekomjernu tjelesnu težinu, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi i šećernu bolest. Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva (ECS) iz 2016., kao metodu procjene ukupnoga kardiovaskularnog rizika preporučuju SCORE tablice, kojima se procjenjuje apsolutni 10-godišnji rizik smrtonosnoga kardiovaskularnog događaja. Rizik za nastanak KVB podijeljen je u 4 stupnja: nizak, umjereni, visok i vrlo visok. Populacijske mjere temeljene na promociji zdravog načina života komplimentirane individualiziranim pristupom i terapijom, ključ su efektivne prevencije.
Sažetak (engleski)
Cardiovascular diseases are leading cause of morbidity and mortality worldwide and they represent one of the most important public health problem of our time. Last few decades mortality declined steadily, much of which can be attributed to implementation of preventive measures and lifestyle changes. Croatia belongs to group of European countries with a high cardiovascular risk, however there has been gradual decline in mortality from cardiovascular diseases. Appropriate primary and secondary prevention which prevents premature death and unwanted cardiovascular events is achieved by combination of non-pharmacological measures and pharmacological treatment. If risk factors for CVD are addressed in timely manner, more than 75% of them are preventable. Cardiovascular disease usually begins with combination of risk factors, some we can control: diet, smoking, physical inactivity, being overweight, high blood pressure, high colesterol and diabetes. According to ECS 2016. guidelines, preferred method for assessment of total CVD risk is SCORE system, estimating an individual’s 10 year risk of fatal CVD. Cardiovascular risk is divided in 4 categories: low, moderate, high and very high risk. Population based measures based on health lifestlye promotion complimented by individual approach and therapy are key to effective prevention.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:105:991122
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-03-20 09:44:59