Sigurnost bolesnika predstavlja aspekt zdravstvene skrbi koji postaje sve više prepoznat od strane zdravstvenih profesionalaca širom svijeta kao ključna sastavnica optimalnog ishoda skrbi. Sigurnost bolesnika nalaže obvezu liječniku da prevenira, prijavi i analizira medicinske pogreške. Skrb sigurna za bolesnika značajno ovisi o kompetentnosti i djelovanju liječnika; psihološko i tjelesno zdravlje liječnika od iznimne je važnosti u pogledu osiguranja sigurnog ishoda bolesnikove skrbi. Zdravstveni profesionalci imaju danas na raspolaganju velike dijagnostičke i terapijske mogućnosti, no također se suočavaju s nizom osobnih izazova koji uključuju psihičke i neurološke poremećaje, sindrom ovisnosti, sindrom izgaranja, tjelesne nedostatke te promjene povezane s dobi. Ukoliko ove okolnosti nisu prepoznate od strane liječnika i zdravstvenog sustava, one mogu negativno utjecati na zdravlje i posljedično kliničku kompetentnost liječnika. Bilo koje od navedenih stanja može potencijalno dovesti do okolnosti u kojima je ugrožena sigurnost bolesnika, no ostaje za istražiti točne mehanizme povezanosti s ishodima skrbi za bolesnika. Prepoznavanje i uvažavanje ograničenja u radu liječnika može poslužiti u svrhu unaprjeđenja djelovanja zdravstvenog sustava. Pregled literature u ovom radu nastoji sažeto iznijeti dostupne spoznaje o povezanosti zdravlja liječnika i sigurne skrbi za bolesnika; analiziran je kontekst tjelesnog i mentalnog zdravlja liječnika te moguće povezanosti s ishodima skrbi za bolesnika.