UVOD: U današnjem, modernom svijetu, većina ljudi misli da je lako zatrudnjeti. Takvo razmišljanje posljedica je kombinacije sociološki uvjetovanog odgođenog roditeljstva, efektivnih metoda kontracepcije i nedovoljne javne svijesti o problemima neplodnosti. Samim time, šok i nevjerica učestali su kada se par odluči za trudnoću i nakon neuspješnih pokušaja, suoči s dijagnozom neplodnosti. Neplodnost utječe na oba partnera, tj. par. Način na koji se jedan partner suočava s neplodnosti utječe na njegov ili partnerov individualni odgovor na stres uzrokovan neplodnošću. ----- CILJ: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos različitih psihosocijalnih, kliničkih i sociodemografskih faktora objašnjenju kvalitete života povezane sa zdravljem u žena i muškaraca, odnosno parova u postupku MPO. ----- ISPITANICE I METODE: U istraživanje bili su uključeni muškarci i žene u postupku medicinski potpomognute oplodnje koji su se liječili u Kliničkom bolničkom centru "Sestre milosrdnice". Procijenjena dostatna veličina uzorka bila je između 89 i 108 uz 5%-tnu razinu značajnosti i 80%-tnu snagu testa. Svi sudionici prethodno su bili obaviješteni o svrsi istraživanja i zaštiti tajnosti podataka, a zatim su potpisali obrazac suglasnosti. Za ispitivanje opće kvalitete života i kvalitete života vezane za zdravlje korišten je upitnik Svjetske zdravstvene organizacije WHOQOL–BREF (The World Health Organization Quality of Life - BREF). WHOQOL–BREF skraćena je inačica Upitnika kvalitete života Svjetske zdravstvene organizacije WHOQOL–100. Razvijen je 1996. godine a razvila ga je Grupa za kvalitetu života Svjetske zdravstvene organizacije (The World Health Organization Quality of Life Group, WHOQOL Group). Za procjenu stresa korišten je upitnik: The Copenhagen Multi-centre Psyhosocial Infertility questionnaire (COMPI). COMPI upitnik mjeri stres prouzročen problemom neplodnosti ili nemogućnosti začeća u tri domene: osobnoj, bračnoj i socijalnoj domeni. Domene imaju 14 čestica i mogu se primijeniti i na žene i na muškarce. ----- REZULTATI: Nije se utvrdila statistički značajna razlika u kvaliteti života povezanoj sa zdravljem (tjelesno i psihološko zdravlje, socijalni odnosi te okolina) s obzirom na spol ispitanika. Većina žena i muškaraca razgovara o svim ispitivanim temama povezanima s neplodnosti samo s njima bliskim ljudima. Muškarci u puno većem postotku ne razgovaraju s drugim ljudima o svojim osjećajima (30 % muškaraca ne razgovara s drugim ljudima o osjećajima u odnosu na 16 % žena koje su to navele). Žene su sklonije otvoreno i s većinom ljudi koje poznaju pričati o svim problemima povezanim s neplodnosti u odnosu na muškarce koji češće o tome ne razgovaraju ni s kim. Žene u prosjeku doživljavaju značajno više stresa u osobnoj domeni nego muškarci. Nije bilo razlike u spolu u bračnoj i socijalnoj domeni u doživljenom stresu zbog neplodnosti. Žene i muškarci razlikuju se u strategijama suočavanja s neplodnosti na način da se žene znatno češće koriste aktivnim izbjegavanjem, aktivnim suočavanjem i pasivnim izbjegavanjem u odnosu na muškarce, dok se ne razlikuju značajno u suočavanju temeljenom na značenju. Utvrđena je statistički značajna razlika u općoj kvaliteti života između žene koje su imale pobačaj i onih koje nisu imale pobačaj. Žene koje su imale pobačaj izjavljuju nižu kvalitetu života povezanu sa zdravljem u odnosu na žene koje nisu imale pobačaj. ----- ZAKLJUČAK: Procesi suočavanja sa stresom uzrokovanim neplodnošću i njegovi učinci složene su pojave. Ovo istraživanje otkrilo je da način na koji se jedan partner suočava s neplodnošću utječe na njegov ili partnerov individualni odgovor na stres uzrokovan neplodnošću. Strategije suočavanja pojedinca mogu utjecati na izvješća njihovih partnera o povećanju ili smanjenju razine stresa u osobnoj, društvenoj i bračnoj domeni. Budući da je, prema našim saznanjima, ovo prvo istraživanje ovakve vrste u Republici Hrvatskoj, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se detaljnije istražio učinak stresa izazvanog neplodnošću na parove u postupku MPO-a u Republici Hrvatskoj.